Pobijanje pravnih radnji u stečaju predstavlja pravo stečajnog upravnika i poverilaca da zakonitoj i punovažnoj pravnoj radnji dužnika (preduzetoj pre otvaranja stečaja) oduzmu pravno dejstvo prema stečajnoj masi.
- Cilj: Lice sa kojim je posao zaključen obavezuje se da u stečajnu masu vrati sve imovinske koristi koje je tim poslom primilo.
- Ratio legis: Institut je uspostavljen radi sprečavanja namernog umanjenja imovine pred stečaj, kao i radi zaštite načela jednakog tretmana poverilaca (sprečava se favorizovanje pojedinih poverilaca na štetu ostalih).
Uslovi za pobijanje Da bi pobijanje bilo uspešno pred sudom, moraju se kumulativno ispuniti opšti i posebni uslovi.
1. Opšti uslovi (važe za svako pobijanje):
- Predmet pobijanja: To moraju biti pravne radnje (kako aktivna činjenja – npr. ugovori, priznanje tužbe; tako i nečinjenja – npr. propuštanje rokova).
- Vreme preduzimanja: Radnja mora biti preduzeta isključivo pre otvaranja stečajnog postupka. Zakon propisuje striktne „pobojne rokove“ radi zaštite pravne sigurnosti učesnika u prometu.
- Posledica: Radnja mora da dovodi do toga da se oštećuju poverioci ili narušava njihovo ravnomerno namirenje.
2. Posebni uslovi (zavise od osnova pobijanja):
- A) Pogodovanje poverilaca (Favorizovanje):
- Uobičajeno namirenje (npr. isplata dospelog duga): Uspešno se pobija samo ako je dužnik bio nesposoban za plaćanje, poverilac je to znao ili morao znati (nesavesnost), a radnja je preduzeta u roku od 6 meseci pre podnošenja predloga za stečaj.
- Neuobičajeno namirenje (npr. isplata nedospelog duga ili prirodne obligacije): Pobija se lakše; dovoljno je da je radnja preduzeta u roku od 12 meseci pre podnošenja predloga.
- B) Namerno oštećenje poverilaca:
- Radnja preduzeta u poslednjih 5 godina.
- Postoji namera dužnika da ošteti poverioce, a druga strana je za tu nameru znala.
- Specifičnost: Znanje druge strane se po sili zakona pretpostavlja ukoliko je posao zaključen bez naknade (npr. poklon) ili uz neznatnu naknadu.
Stranke u postupku pobijanja Srpsko pravo integriše princip obaveznog sudskog pobijanja (putem tužbe, prigovora ili protivtužbe u parnici).
- Aktivna legitimacija (Ko tuži?): Tužbu podnose stečajni upravnik (ima dužnost da to učini ako ispita da ima osnova) ili stečajni poverilac.
- Pasivna legitimacija (Ko se tuži?): Tužba se podnosi protiv lica sa kojim je posao zaključen (protivnik pobijanja).
- Važna razlika: Ako tuži stečajni upravnik, on tuži samo protivnika pobijanja. Međutim, ako tuži stečajni poverilac, on je dužan da obuhvati dva lica kao suparničare – i protivnika pobijanja i samog stečajnog dužnika.
Pravne posledice pobijanja Ukoliko sud usvoji tužbeni zahtev, nastupaju sledeće posledice:
- Gubitak dejstva: Pobijana radnja gubi pravno dejstvo isključivo u odnosu na stečajnu masu.
- Povraćaj: Protivnik pobijanja se imperativno obavezuje da u stečajnu masu vrati sve imovinske koristi koje je stekao. (Ako nije ništa stekao, naprosto gubi pravo da po osnovu tog posla išta zahteva iz mase).
- Naknadna prijava potraživanja: Nakon što savesno vrati imovinu nazad u masu, protivnik pobijanja oživljava svoje staro pravo. On stiče status običnog stečajnog poverioca i ovlašćen je da podnese naknadnu prijavu potraživanja, bez obzira na to što su prekluzivni rokovi za prijavu potraživanja možda već istekli.
