Skupština je obavezan organ akcionarskog društva kroz koji akcionari ostvaruju svoja članska prava i kreiraju volju društva.
- Za razliku od uprave, Skupština ne radi permanentno, već isključivo na sazvanim sednicama.
- Nju karakteriše stalan organ sa nestalnim (promenljivim) sastavom – zbog slobodne prenosivosti akcija, sastav Skupštine se menja svakim prenosom svojine nad akcijama i niko ne može unapred da odredi njen fiksni sastav. Čine je svi akcionari, ali nemaju svi ista prava (npr. povlašćene akcije načelno ne daju pravo glasa).
Pravna priroda i osnovne karakteristike
- Uporednopravna napomena (Hijerarhija organa): Tradicionalno se smatralo da je Skupština najviši organ jer imenuje ostale organe, ali moderno pravo napušta odnos nadređenosti i prelazi na princip horizontalne saradnje, gde je svaki organ najviši u okviru svojih isključivih nadležnosti.
- Ratio legis (Formalizam): Sazivanje i rad Skupštine propraćeni su strogim formalizmom. Cilj ovih pravila nije usporavanje rada, već isključivo zaštita prava, a prevashodno zaštita manjinskih akcionara od samovolje uprave.
Organi društva (Upravljanje) Prema pozitivnom srpskom pravu, akcionarsko društvo svojim statutom bira jedan od dva sistema upravljanja:
- Jednodomno upravljanje: Organi su Skupština i jedan ili više direktora (odnosno Odbor direktora).
- Dvodomno upravljanje: Organi su Skupština, Nadzorni odbor i jedan ili više izvršnih direktora (odnosno Izvršni odbor).
Vrste sednica Skupštine Skupština donosi odluke isključivo na sednicama, koje se dele na sledeće vrste:
- 1. Redovna (godišnja) sednica
- Mora se održati obavezno jednom godišnje, i to najkasnije u roku od 6 meseci od završetka poslovne godine.
- Primarno je saziva uprava (Odbor direktora / Nadzorni odbor).
- Obavezan dnevni red: Usvajanje godišnjih finansijskih izveštaja, izveštaja o poslovanju i izveštaja nadzornog odbora (kod dvodomnog sistema). Odluka o raspodeli dobiti (dividendi) je uobičajena, ali nije zakonski obavezna tačka.
- Sudsko sazivanje: Ukoliko uprava ne sazove sednicu, bilo koji akcionar ili član uprave može tražiti od suda u vanparničnom postupku da naloži održavanje (sud mora odlučiti u hitnom roku od 8 dana).
- 2. Vanredna sednica
- Održava se između redovnih sednica po potrebi.
- Saziva je uprava na svoju inicijativu ili na zahtev akcionara.
- Cenzus za sazivanje: Zahtev mogu podneti akcionari koji poseduju najmanje 5% osnovnog kapitala (ili 5% klase akcija). Statutom se ovaj cenzus može samo sniziti, a nikako povećati. Akcionari moraju imati to svojstvo kontinuirano najmanje 3 meseca pre podnošenja zahteva.
- I ovde postoji zaštita u vidu sudskog sazivanja ukoliko uprava ignoriše zahtev u roku od 8 dana.
- 3. Obavezna sednica u slučaju značajnog gubitka
- Materijalni uslov: Saziva se kada se u izveštajima utvrdi da je vrednost neto imovine pala ispod 50% osnovnog kapitala.
- Ratio legis: Ovo je ex ante mera. Cilj nije puko konstatovanje stečaja (zaštita poverilaca), već rano upozoravanje akcionara da u kratkom roku preduzmu mere reorganizacije ili, kao krajnju meru, likvidaciju, kako bi se društvo spasilo propasti.
- 4. Univerzalna sednica
- Predstavlja specifičan oblik vanredne sednice koja se održava bez ikakvog formalnog sazivanja i poštovanja rokova za pozivanje.
- Uslovi (kumulativno): Dozvoljena je isključivo u nejavnim akcionarskim društvima, na njoj moraju biti prisutni svi akcionari (100%) sa pravom glasa po tačkama dnevnog reda, i nijedan akcionar ne sme da se protivi takvom načinu održavanja.
- 5. Posebna (specijalna) sednica
- Ovo je sednica namenjena isključivo imaocima povlašćenih akcija kako bi glasali u okviru svoje klase (tzv. glasanje po klasama).
- Može se sazvati ako to traže akcionari sa najmanje 10% glasova te klase i ukoliko to pravo nije izričito isključeno statutom.
- 6. Ponovljena sednica
- Nije posebna vrsta po prirodi, već je to redovna ili vanredna sednica koja je odložena isključivo zbog nedostatka kvoruma, a zatim sazvana sa apsolutno istim dnevnim redom.
- Mora se održati u roku između 15. i 30. dana od neodržane sednice (ili 8 do 30 dana ako je to unapred najavljeno u prvom pozivu). Na njoj važe blaža pravila za kvorum i rokove pozivanja.
Prava i obaveze članova/akcionara (u kontekstu Skupštine)
- Prava na Skupštini su isključivo neimovinskog karaktera.
- Osnovna prava: Pravo učešća u raspravi i pravo glasa.
- Pomoćna (dopunska) prava: Pravo na postavljanje pitanja, pravo na dopunu dnevnog reda i pravo na podnošenje tužbe za pobijanje usvojenih skupštinskih odluka.
