Razlučni (obezbeđeni) poverioci: Poverioci koji kumulativno imaju dva prava prema stečajnom dužniku: imovinsko-pravni zahtev (potraživanje) i razlučno pravo (založno pravo, pravo zadržavanja ili pravo namirenja) na konkretnoj imovini dužnika.
Založni poverioci: Lica koja imaju stvarnopravno sredstvo obezbeđenja (zalogu) na imovini stečajnog dužnika, ali glavno potraživanje imaju prema trećem licu, a ne prema stečajnom dužniku.
PRAVNA PRIRODA I OSNOVNE KARAKTERISTIKE Položaj ovih poverilaca drastično se razlikuje od običnih stečajnih poverilaca:
- Isključenje iz kategorije stečajnih poverilaca: Iako razlučni poverilac ima potraživanje prema dužniku, on se po slovu zakona ne smatra stečajnim poveriocem zbog svog privilegovanog položaja. Založni poverilac se takođe ne smatra razlučnim poveriocem.
- Razdvajanje dužnika (kod založnih poverilaca): Kod založnog poverioca postoji specifična situacija gde je stečajni dužnik samo založni (stvarnopravni) dužnik, dok je neko treće lice glavni obligacionopravni dužnik.
- Ratio legis: Stečajno pravo poštuje načelo pravne sigurnosti – stvarnopravna sredstva obezbeđenja (poput hipoteke) stečena pre stečaja ne smeju biti poništena samim otvaranjem postupka, već vlasnicima tih prava garantuju prioritetnu naplatu pre svih „običnih“ poverilaca.
- Vrste razlučnih prava: Zakon načelno priznaje sve vrste založnih prava (hipoteka, registrovana zaloga, ručna i zakonska zaloga), kao i pravo retencije (zadržavanja) i pravo namirenja.
- Izuzetak (Vremensko ograničenje): Prava namirenja stečena u postupku prinudnog izvršenja ne smeju biti stečena u poslednjih 60 dana pre otvaranja stečaja (u suprotnom gube to svojstvo).
Pravila namirenja u stečaju Ovi poverioci imaju pravo na prvenstveno (prioritetno) namirenje iz sredstava ostvarenih prodajom predmeta na kojem imaju obezbeđenje. Pravila namirenja zavise od odnosa vrednosti prodate stvari i visine duga:
- Potpuno obezbeđen razlučni poverilac: Ako je iznos dobijen prodajom isti ili veći od potraživanja, poverilac se namiruje u celosti, a višak ide u stečajnu masu za ostale poverioce.
- Delimično obezbeđen (podoobezbeđen) razlučni poverilac: Ako je iznos dobijen prodajom niži od duga, za razliku do punog iznosa (nenamireni deo) ovaj poverilac nastupa kao običan stečajni poverilac.
- Namirenje založnih poverilaca: Založni poverilac se namiruje iz prodate vrednosti predmeta ako njegovo glavno potraživanje prema trećem licu ne bude isplaćeno o dospelosti.
Upravljanje i učešće u organima postupka Zbog specifične pravne prirode, učešće ovih poverilaca u organima stečajnog postupka je ograničeno:
- Založni poverioci ne mogu da biraju članove, niti da budu izabrani u Skupštinu poverilaca i Odbor poverilaca.
- S obzirom na to da nema potraživanje prema dužniku, založni poverilac nema ni obavezu da podnese prijavu potraživanja sudu.
Prava u bankrotstvu i reorganizaciji Pored prava na prioritetnu naplatu, zakon razlučnim poveriocima daje i niz procesnih ovlašćenja:
- U postupku bankrotstva: Imaju pravo nadmetanja vrednošću obezbeđenog potraživanja, pravo preče kupovine (kod neposredne pogodbe) i pravo na adekvatnu zaštitu predmeta razlučnog prava.
- U postupku reorganizacije: Imaju pravo na podnošenje plana reorganizacije i pravo da glasaju o tom planu u okviru svoje posebne klase poverilaca.
- Založni poverioci uživaju brojna dodatna prava koja zakon garantuje razlučnim poveriocima (kao što je adekvatna zaštita imovine), iako to nisu.
