Zakon predviđa četiri obavezna organa koji sprovode stečajni postupak. Prema svojoj pravnoj prirodi i interesima koje zastupaju, oni se dele u tri grupe:
- Sudski organ: Stečajni sudija.
- Organ stečajnog dužnika: Stečajni upravnik.
- Poverilački organi: Skupština poverilaca i Odbor poverilaca.
Nadležnosti, sastav i funkcionisanje
1. Stečajni sudija
- Kontekst (Uporedno pravo): Za razliku od nekih inostranih sistema, srpsko pravo ne poznaje specijalizovane stečajne sudove, već je ova materija u nadležnosti redovnih privrednih sudova.
- Nadležnosti: On je nosilac (dominus) postupka. Upravlja postupkom od pokretanja do zaključenja (donosi rešenja o otvaranju, deobi), vrši strog nadzor nad radom stečajnog upravnika i raspolaže izvršnim i drugostepenim ovlašćenjima.
2. Stečajni upravnik
- Svojstvo i uloga: On je centralni operativni organ koji ima svojstvo zakonskog zastupnika stečajnog dužnika i vodi njegove poslove.
- Uslovi i licenca: Mora biti fizičko lice, državljanin RS, sa visokim obrazovanjem, 3 godine radnog iskustva i položenim stručnim ispitom. Da bi bio imenovan (aktivan), mora imati osiguranje od profesionalne odgovornosti (minimalno 30.000 evra) i biti registrovan kao preduzetnik ili član društva lica.
- Imenovanje: Imenuje ga stečajni sudija, po pravilu metodom slučajnog odabira sa liste aktivnih upravnika.
- Ratio legis (Korektiv): Iako ga imenuje sud, poverioci kroz skupštinu ili odbor imaju moć da ga razreše i imenuju novog, što služi kao balansni mehanizam i zaštita poverilačke autonomije. (U posebnim slučajevima upravnik je po sili zakona Agencija za osiguranje depozita ili ALSU).
- Dužnosti: Popis i procena imovine, sastavljanje liste poverilaca, ispitivanje prijava potraživanja i unovčavanje imovine.
- Prava: Ima pravo na nagradu za rad i naknadu stvarnih troškova (ovo spada u najprivilegovanije troškove stečajnog postupka).
- Odgovornost: Stečajni upravnik podleže krivičnoj, upravno-disciplinskoj i statusnoj odgovornosti (razrešenje), a njegova imovinska odgovornost je izuzetno stroga – celokupnom svojom imovinom odgovara za štetu nastalu namerom ili krajnjom nepažnjom.
3. Skupština poverilaca
- Sastav: Čine je svi stečajni poverioci, a formira se na prvom poverilačkom ročištu (najkasnije 40 dana od otvaranja stečaja).
- Kvorum i glasanje: U skupštini se glasa srazmerno visini potraživanja, što znači da dominantnu ulogu imaju najveći poverioci. Odluke se po pravilu donose običnom relativnom većinom.
- Izuzetak (Apsolutna većina): Odluka o bankrotstvu i odluka o smeni stečajnog upravnika zahtevaju glasove poverilaca koji imaju više od 50% ukupnih potraživanja.
- Nadležnosti: Donosi strateške odluke (odluka o bankrotstvu), bira Odbor poverilaca i vrši nadzor nad radom upravnika.
4. Odbor poverilaca
- Sastav: Operativnije poverilačko telo koje broji neparan broj članova (najviše 7). Članove bira skupština, ali jednog člana imaju pravo da izaberu razlučni poverioci. Postoje stroga zakonska ograničenja – povezana lica i zaposleni imaju limitirano učešće.
- Kvorum i glasanje: Za razliku od Skupštine, na sednicama Odbora glasa se po glavama (svaki član = jedan glas, nezavisno od visine potraživanja). Odluke se donose većinom glasova svih članova.
- Nadležnosti: Prevashodno nadzor i savetovanje, ali ključno je da daje prethodnu saglasnost na najvažnije radnje stečajnog upravnika (npr. prodaja imovine neposrednom pogodbom ili prodaja dužnika kao pravnog lica).
