Srpsko pravo prepoznaje pet vrsta poverilaca u stečaju: stečajne, poverioce stečajne mase, razlučne, založne i izlučne poverioce. Među njima su stečajni poverioci najznačajnija kategorija.
- Definicija stečajnog poverioca: Lice koje na dan pokretanja stečajnog postupka ima neobezbeđeno potraživanje prema stečajnom dužniku.
- Ratio legis: Smisao formiranja ove kategorije i samog instituta stečaja jeste sprečavanje „trke poverilaca“ u individualnim izvršnim postupcima i zaustavljanje komadanja imovine dužnika, kako bi se uspostavio pravičan način kolektivnog namirenja.
Karakteristike stečajnog potraživanja Da bi jedno potraživanje imalo stečajni karakter, mora ispuniti sledeće uslove:
- Neobezbeđenost: Ovo je ključna razlika u odnosu na razlučne poverioce (čija su potraživanja ista, ali obezbeđena zalogom ili hipotekom). Pozitivno pravo predviđa dva izuzetka gde se potraživanja ipak smatraju neobezbeđenim (stečajnim):
- Razlučna prava koja su stečena u postupku izvršenja ili obezbeđenja u poslednjih 60 dana pre otvaranja stečaja gube to svojstvo po sili zakona.
- Potraživanja po osnovu obezbeđenih zajmova koje je društvu dalo povezano lice.
- Trenutak nastanka i svojstva: Potraživanje mora postojati na dan otvaranja stečaja i biti imovinsko-pravnog karaktera (sposobno da se izrazi u novcu). Apsolutno je bez značaja da li je ono dospelo ili nedospelo, novčano ili nenovčano, uslovljeno ili neuslovljeno, osporeno ili neosporeno.
- Aktivnost poverioca (Prijava): Da bi se određeno lice zaista smatralo stečajnim poveriocem i ostvarilo pravo na naplatu, ono mora podneti prijavu potraživanja sudu. Poverilac koji to ne učini ili propusti prekluzivni rok, trajno gubi pravo da se namiri iz stečajne mase.
Pravila namirenja i Stečajni isplatni redovi S obzirom na to da u stečaju retko ima dovoljno sredstava za sve, stečajni poverioci se grupišu u stečajne isplatne redove, koji funkcionišu po dva univerzalna načela:
- Načelo isključivosti: Poverioci nižeg (kasnijeg) isplatnog reda počinju da se namiruju tek nakon što su poverioci višeg (ranijeg) reda isplaćeni u potpunosti.
- Načelo srazmernosti: Ako u masi nema dovoljno novca da se u potpunosti namire svi poverioci unutar istog isplatnog reda, oni se namiruju alikvotno (srazmerno visini svog potraživanja).
Važeće zakonodavstvo propisuje četiri isplatna reda:
- Prvi isplatni red (Privilegovani): Ovde spadaju strogo vremenski i vrednosno ograničena potraživanja:
- Neisplaćene minimalne zarade zaposlenih (i bivših zaposlenih) za poslednjih godinu dana pre stečaja, sa pripadajućom kamatom.
- Neplaćeni doprinosi za PIO zaposlenih za poslednje dve godine pre stečaja.
- Drugi isplatni red (Privilegovani): Potraživanja po osnovu svih javnih prihoda (porezi, takse) dospelih u poslednja 3 meseca pre otvaranja stečaja (ne računajući PIO koji je već u prvom redu).
- Treći (Opšti) isplatni red: Ovo je rezidualna kategorija i obuhvata sva stečajna potraživanja koja nemaju poseban privilegovan ili sudbordiniran status. U praksi, najveći broj poverilaca (dobavljači i sl.) svrstava se upravo u ovaj red.
- Četvrti (Subordinirani) isplatni red: Ovi poverioci se namiruju apsolutno poslednji. Tu spadaju isključivo potraživanja povezanih lica po osnovu zajmova datih društvu pre stečaja.
