Uslovi za otvaranje stečajnog postupka

Da bi se otvorio stečajni postupak, neophodno je da se kumulativno ispune četiri zakonska uslova. Prva tri uslova su pozitivna (moraju postojati), dok je poslednji negativan (ne sme postojati):

  1. Stečajna sposobnost (da dužnik može biti subjekt stečaja)
  2. Stečajni razlog (materijalno-pravna pretpostavka)
  3. Predlog ovlašćenog lica (nema pokretanja po službenoj dužnosti)
  4. Odsustvo stečajnih prepreka

Stečajna sposobnost dužnika Stečajni dužnik je subjekt u pravu nad kojim se može voditi postupak.

  • Uporedno pravo (Smernica): Za razliku od nekih svetskih sistema, prema našem važećem pravu, fizička lica nemaju stečajnu sposobnost.
  • Izuzeta pravna lica (Numerus clausus): Postoje pravna lica nad kojima se ne može sprovesti stečaj: Republika Srbija, AP i lokalne samouprave, fondovi obaveznog socijalnog osiguranja, NBS, Centralni registar hartija od vrednosti, javne agencije i subjekti koji se pretežno finansiraju iz javnih prihoda.
  • Ratio legis (Zaštita poverilaca): S obzirom na to da su ova lica izuzeta iz stečaja, zakonodavac propisuje da za njihove obaveze solidarno odgovaraju njihovi osnivači, vlasnici, članovi ili akcionari.

Stečajni razlozi Stečajni postupak se može otvoriti isključivo kada sud utvrdi postojanje najmanje jednog od 5 zakonom propisanih stečajnih razloga:

  1. Trajnija nesposobnost plaćanja: Osnovni i najčešći razlog. Postoji u dve varijante:
    • Dužnik ne može da odgovori novčanim obavezama u roku od 45 dana od dana dospelosti.
    • Dužnik potpuno obustavi sva plaćanja u neprekidnom trajanju od 30 dana.
    • Napomena: Presumira se da postoji ako poverilac nije uspeo da se naplati u izvršnom postupku.
  2. Preteća nesposobnost plaćanja: Postoji ako dužnik učini verovatnim da svoje obaveze neće moći da ispuni po dospelosti.
    • Ratio legis: Cilj je podstaći dužnika da na vreme pokrene postupak pre nego što imovina potpuno nestane. Na ovaj razlog se može pozvati samo dužnik.
  3. Prezaduženost: Stanje gde je imovina dužnika manja od njegovih obaveza (bilansni kriterijum).
    • Na nju se može pozvati samo dužnik.
    • Izuzetak: Kod društava lica (OD i KD), prezaduženost ne postoji ako imaju bar jednog komplementara/ortaka koji je fizičko lice (jer on odgovara neograničeno solidarno).
  4. Nepostupanje po usvojenom planu reorganizacije: Ako se time bitno ugrožava njegovo sprovođenje.
  5. Izdejstvovanje plana na prevaran/nezakonit način.

Predlog za pokretanje postupka Stečaj se nikada ne pokreće po službenoj dužnosti suda, već isključivo po predlogu ovlašćenog lica.

  • Ovlašćeni predlagači: Poverioci, sam dužnik, ili likvidacioni upravnik.
  • Dobrovoljni vs. Prinudni stečaj:
    • Dobrovoljni (Dužnički): Podnosi ga sam dužnik i može se pozvati na sve stečajne razloge.
    • Prinudni (Poverilački): Podnose ga poverioci. Oni se ne mogu pozvati na prezaduženost i preteću nesposobnost plaćanja (mogu samo na trajniju nesposobnost i razloge u vezi sa planom reorganizacije).
  • Obaveznost podnošenja: Načelno ne postoji obaveza. Međutim, likvidacioni upravnik ima imperativnu dužnost da podnese predlog ako u postupku dobrovoljne likvidacije utvrdi da je društvo prezaduženo.

NEGATIVAN USLOV: Stečajne prepreke Čak i ako su ispunjeni svi pozitivni uslovi, sud će obustaviti ili zaključiti postupak ako postoji jedna od dve stečajne prepreke:

  1. Samo jedan poverilac: Za postojanje stečaja ključan je broj poverilačkih subjekata (kolektivitet), a ne broj potraživanja. Jedan poverilac sa više potraživanja naplaćuje se u izvršnom postupku, a ne u stečaju.
  2. Neznatna imovina: Postupak se ne vodi ako dužnik nema imovinu, ili je ona tolika da ne može pokriti ni same troškove vođenja stečajnog postupka (ili ih neznatno premašuje).

Postavi komentar