Branilac je pravno obrazovano fizičko lice koje se, po pravilu, profesionalno bavi advokaturom i koje na osnovu izdatog punomoćja (izabrani branilac) ili donetog rešenja suda (postavljeni branilac) vrši funkciju odbrane u krivičnom postupku.
- Uloga branioca: On pomaže okrivljenom u odbrani i preduzimanjem potrebnih krivičnoprocesnih radnji iz domena svojih ovlašćenja stara se o procesnoj i pravnoj zaštiti prava i interesa okrivljenog.
USLOVI ZA ANGAŽOVANJE I RAD
- Pravni status branioca (Ko može biti branilac):
- Za branioca se može uzeti samo advokat.
- Advokatski pripravnik može zameniti advokata pod uslovom da se postupak vodi za krivično delo za koje je propisana kazna zatvora u trajanju do pet godina.
- Pred Vrhovnim kasacionim sudom branilac može biti isključivo advokat (pripravnik je isključen).
- Branilac maloletnika može biti samo advokat koji je stekao posebna znanja iz oblasti prava deteta i prestupništva mladih.
- Krug lica ovlašćenih za angažovanje branioca: Branioca, pored samog okrivljenog, može angažovati i tačno određen krug njemu bliskih lica:
- Zakonski zastupnik;
- Bračni drug;
- Srodnik po krvi u pravoj liniji;
- Usvojilac ili usvojenik;
- Brat ili sestra;
- Hranilac;
- Vanbračni drug ili lice sa kojim okrivljeni živi u kakvoj drugoj trajnoj zajednici.
- Vremenski opseg: Okrivljeni može imati branioca tokom celog krivičnog postupka.
PRAVNA PRIRODA
- Samostalni subjekt: Branilac je samostalan subjekt krivičnog postupka koji funkciju odbrane vrši zajedno sa okrivljenim ili nezavisno od njega, ali uvek u njegovom interesu.
- Dvojaki procesno-pravni osnov pojavljivanja:
- Punomoćje (za izabranog branioca): Predstavlja vrstu ugovora o delu između branioca i lica koje ga je angažovalo. Branilac preuzima obavezu savesne odbrane, a angažovano lice obavezu isplate nagrade i naknade troškova.
- Sudsko rešenje (za postavljenog branioca): Donosi ga predsednik suda pred kojim se vodi postupak kada za to postoji zakonski osnov – bilo zato što je u pitanju slučaj obavezne odbrane a okrivljeni sam nije uzeo branioca, bilo na zahtev okrivljenog slabog imovnog stanja (odbrana siromašnih).
- Ispitna napomena (Razlika): Izabrani i postavljeni/obavezni branilac nisu sinonimi. Branilac može biti izabran od strane okrivljenog i u slučajevima kada je stručna odbrana po zakonu obavezna.
PRAVA I DUŽNOSTI BRANIOCA
1. Prava branioca
Sva prava branioca se dele na ona koja crpi iz prava okrivljenog i na ona koja se odnose isključivo na njega kao samostalnog subjekta.
- Pravo na vršenje radnji okrivljenog: Branilac može da preduzima sve radnje koje može vršiti i okrivljeni, osim onih koje su izričito rezervisane samo za okrivljenog (kao što je pravo okrivljenog na sopstvenu završnu reč na glavnom pretresu gde on govori poslednji).
- Ugovorna prava (prema klijentu/državi):
- Pravo na nagradu za odbranu u skladu sa advokatskom tarifom;
- Pravo na naknadu troškova nastalih tokom rada na predmetu;
- Pravo na otkaz punomoćja u svako doba.
- Prava branioca kao subjekta krivičnog postupka (taksativno):
- Da sa uhapšenim, pre prvog saslušanja, obavi poverljiv razgovor;
- Da neposredno pre prvog saslušanja osumnjičenog pročita krivičnu prijavu, zapisnik o uviđaju i nalaz i mišljenje veštaka;
- Da razmatra spise i razgleda predmete koji služe kao dokaz (nakon naredbe o istrazi ili podizanja optužnice, a i pre toga ako je okrivljeni saslušan);
- Da sa okrivljenim u pritvoru obavlja poverljive razgovore i vodi neometanu prepisku;
- Da u korist okrivljenog preduzima sve njegove dozvoljene procesne radnje;
- Da bude pozivan radi prisustvovanja procesnim radnjama i obaveštavan o njima.
2. Dužnosti branioca
- Opšte i etičke dužnosti:
- Dužnost da stranci savesno pruža pravnu pomoć u skladu sa zakonom, statutom i Kodeksom profesionalne etike;
- Dužnost čuvanja advokatske tajne (svega što mu je stranka poverila);
- Obaveza poštovanja etičkih zahteva, zabrana ispoljavanja neprijateljskog stava prema tužiocu i dužnost ispoljavanja procesnog poštenja.
- Procesne dužnosti u postupku:
- Podnošenje punomoćja: Obaveza izabranog branioca da organu postupka bez odlaganja podnese punomoćje (koje može biti i usmeno na zapisnik);
- Dužnost odazivanja na svaki poziv organa koji vodi postupak;
- Zabrana zloupotrebe prava u cilju odugovlačenja postupka;
- Dužnost da upozori okrivljenog na posledice odricanja ili odustajanja od prava.
OTKAD I ODBIJANJE BRANIOCA
1. Dejstvo otkaza punomoćja (Produženo dejstvo odbrane)
- U slučaju otkaza punomoćja, branilac je dužan da o tome odmah obavesti organ koji vodi postupak.
- Obaveza produženog pružanja pomoći: Branilac je dužan da nastavi sa pružanjem pravne pomoći okrivljenom i nakon otkaza punomoćja još najviše 30 dana (ukoliko u tom roku ne bude izabran drugi branilac).
- Izuzeci od obaveze od 30 dana: Ova obaveza prestaje pre roka samo u dva slučaja:
- Ako ga je stranka te obaveze izričito oslobodila;
- Ukoliko je to suprotno propisima.
2. Dužnosti postavljenog branioca u slučaju kada ga okrivljeni odbija
Ako okrivljeni izjavi da odbija postavljenog branioca po službenoj dužnosti jer želi da se brani sam, branilac ne prestaje sa radom odmah, već ima sledeće specifične dužnosti:
- Mora biti upoznat sa sadržajem dokaznih radnji i tokom glavnog pretresa;
- Dužan je da okrivljenom daje objašnjenja i savete pisanim putem ukoliko okrivljeni odbija usmeni razgovor;
- Dužan je da prisustvuje radnjama i iznese završnu reč, osim ako se okrivljeni tome izričito i aktivno protivi;
- Na zahtev okrivljenog ili uz njegovu izričitu saglasnost, dužan je da izjavi redovni pravni lek i preduzima druge radnje.
