U predistražnom postupku zakonom su predviđeni sledeći oblici lišenja osumnjičenog slobode i ograničenja lične slobode određenih lica:
- Zadržavanje na mestu izvršenja krivičnog dela
- Policijsko hapšenje
- Hapšenje pri izvršenju krivičnog dela (često označeno i kao građansko hapšenje)
- Zadržavanje osumnjičenog
ZADRŽAVANJE NA MESTU IZVRŠENJA KRIVIČNOG DELA
1. Pravna priroda i karakter mere
- Ova mera ne predstavlja „pravo” lišenje slobode, već je pretežno u funkciji obezbeđenja dokaza.
- Ipak, ona neosporno predstavlja određeni oblik limitiranja lične slobode jer se licu ograničava sloboda kretanja.
- Nije isključeno da neko od ovih zadržanih lica kasnije u postupku stekne i procesni status osumnjičenog.
2. Uslovi za primenu
Policija može lica zatečena na mestu izvršenja krivičnog dela uputiti javnom tužiocu ili ih zadržati do njegovog dolaska kada su kumulativno ispunjena dva uslova:
- ako bi ta lica mogla da daju podatke važne za postupak;
- ako je verovatno da se ispitivanje tih lica kasnije ne bi moglo obaviti ili bi bilo skopčano sa znatnim odugovlačenjem ili drugim teškoćama.
3. Zakonski rok (Vremenski limit)
- Budući da se ovom merom ograničava sloboda kretanja, zakonodavac je strogo vremenski limitirao njeno trajanje – zadržavanje na mestu izvršenja krivičnog dela može trajati najduže šest časova.
POLICIJSKO HAPŠENJE
1. Pravna priroda i stepen sumnje
- Policijsko hapšenje preduzima policija ako postoji zakonski razlog za određivanje pritvora.
- Procesni standard (Stepen sumnje): Za primenu ove mere potreban je viši stepen sumnje od onog koji je inače potreban za vođenje samog predistražnog postupka (gde su dovoljni samo osnovi sumnje). Osnovni uslov za policijsko hapšenje jeste postojanje osnovane sumnje da je lice učinilo krivično delo, uz postojanje nekog od opciono propisanih razloga za pritvor (npr. opasnost od bekstva).
2. Dužnosti policije nakon hapšenja
Kada policija liši slobode neko lice, dužna je da postupi po sledećim pravilima:
- uhapšenog mora bez odlaganja sprovesti nadležnom javnom tužiocu;
- prilikom dovođenja, dužna je da javnom tužiocu preda izveštaj o razlozima i o vremenu hapšenja;
- uhapšeni mora odmah biti poučen o pravima koja shodno Zakoniku pripadaju licu lišenom slobode.
3. Izuzetak usled neotklonjivih smetnji (Prekoračenje roka dovođenja)
- Ukoliko je zbog neotklonjivih smetnji sprovođenje uhapšenog do javnog tužioca trajalo duže od osam časova, policija je dužna da to zakašnjenje posebno obrazloži javnom tužiocu.
- Javni tužilac o ovom zakašnjenju sačinjava formalnu službenu belešku.
- U ovu službenu belešku se obavezno unosi i izjava uhapšenog o tačnom vremenu i mestu hapšenja.
HAPŠENJE PRI IZVRŠENJU KRIVIČNOG DELA (GRAĐANSKO HAPŠENJE)
1. Pravna priroda i ovlašćena lica
- Za razliku od policijskog hapšenja, u pogledu lica zatečenih pri izvođenju krivičnog dela (tzv. flagrantnih „učinilaca“) za koja se goni po službenoj dužnosti, zakon predviđa široko definisano pravo, ali ne i dužnost lišavanja slobode.
- Ovaj oblik se u teoriji označava kao građansko hapšenje, jer ovim pravom načelno raspolaže bilo koji građanin (svako može uhapsiti lice zatečeno pri izvršenju takvog krivičnog dela).
2. Dužnosti građanina nakon hapšenja
Lice koje je izvršilo građansko hapšenje ima striktne zakonske dužnosti:
- uhapšeni se mora odmah predati javnom tužiocu ili policiji;
- Izuzetak: ukoliko neposredna predaja nije moguća, građanin je dužan da o hapšenju odmah obavesti jedan od ova dva organa.
- Dalje postupanje organa: nakon što primi obaveštenje ili uhapšeno lice, policija ili javni tužilac će postupiti u skladu sa zakonskim odredbama koje se odnose na policijsko hapšenje i saslušanje uhapšenog od strane javnog tužioca.
