Zakonik o krivičnom postupku (ZKP) Republike Srbije poznaje dva osnovna vida tajnog audio i video nadzora:
- tajni nadzor komunikacije,
- tajno praćenje i snimanje.
- Teorijska napomena: Dok je kod tajnog nadzora komunikacije audio nadzor primaran, za tajno praćenje i snimanje u teoriji uopšte nije izvesno da li se može odnositi i na audio nadzor.
Tajni nadzor komunikacije obuhvata:
- nadzor i snimanje komunikacije koja se obavlja putem telefona ili drugih tehničkih sredstava,
- nadzor elektronske ili druge adrese osumnjičenog,
- zaplenu pisama i drugih pošiljki.
- Materijalni uslov: Za određivanje je neophodno da bude ispunjen opšti materijalni uslov propisan za preduzimanje posebnih dokaznih radnji.
- Formalni uslov: Sastoji se u odluci suda, čije se donošenje formalno inicira obrazloženim predlogom javnog tužioca.
- Nadležnost: Odluku donosi sudija za prethodni postupak u formi obrazložene naredbe.
📑 Obavezni (taksativni) elementi naredbe o nadzoru
Naredba sudije za prethodni postupak mora da sadrži sledeće elemente:
- raspoložive podatke o licu prema kome se nadzor određuje,
- zakonski naziv krivičnog dela,
- označenje poznatog telefonskog broja ili adrese osumnjičenog (odnosno broja/adrese za koje postoje osnovi sumnje da ih osumnjičeni koristi),
- razloge na kojima se zaasnova sumnja,
- način sprovođenja, obim i trajanje posebne dokazne radnje.
ROKOVI I TRAJANJE MERE (PODELA)
Zakonodavac trajanje tajnog nadzora komunikacije određuje na dva komplementarna načina:
1. Faktički rok (Načelo srazmernosti i „Ultima ratio“)
- Sadržina obaveze: Sprovođenje nadzora se mora prekinuti odmah čim prestanu razlozi za njegovu primenu.
2. Formalni maksimalni rokovi
Mogu se javiti u dva oblika u zavisnosti od vrste krivičnog dela:
- Opšti režim: Tajni nadzor komunikacije može trajati tri meseca. Zbog neophodnosti daljeg prikupljanja dokaza, može se produžiti najviše za još tri meseca (Formula: 3m + 3m = maksimalno 6 meseci).
- Izuzetni režim (Posebna nadležnost): Ako se nadzor odnosi na krivična dela u nadležnosti javnih tužilaštava posebnih nadležnosti, mera se izuzetno može produžiti još najviše dva puta u trajanju od po tri meseca (Formula: 3m + 3m + 3m + 3m = maksimalno 12 meseci).
SPROVOĐENJE MERE I DUŽNOSTI TREĆIH LICA
1. Državni organi zaduženi za izvršenje naredbe
Naredbu o tajnom nadzoru komunikacije izvršava odgovarajući državni organ. Izbor organa je stvar slobodne ocene sudije za prethodni postupak (na predlog javnog tužioca), a prema primarnom delokrugu rada ili taktičkoj proceni:
- Policija – po pravilu se angažuje kada postoje osnovi sumnje da je izvršeno delo koje spada u tzv. klasičan organizovani kriminalitet.
- Bezbednosno-informativna agencija (BIA) – angažuje se kod krivičnih dela protiv države (terorizam, napad na ustavno uređenje i sl.).
- Vojno-bezbednosna agencija (VBA) – sprovodi naredbu kada su u pitanju krivična dela protiv Vojske Srbije.
2. Dužnost dokumentovanja tokom sprovođenja
- O sprovođenju nadzora obavezno se sačinjavaju dnevni izveštaji. Oni se, zajedno sa prikupljenim snimcima, pismima i drugim pošiljkama, dostavljaju sudiji za prethodni postupak i javnom tužiocu na njihov zahtev.
3. Obaveze poštanskih i telekomunikacionih preduzeća
- Krug obveznika: Poštanska, telelegrafska i druga preduzeća, društva i lica registrovana za prenošenje informacija.
- Sadržina dužnosti: U obavezi su da državnom organu koji izvršava naredbu omoguće sprovođenje nadzora i snimanja komunikacije i da mu, uz potvrdu prijema, predaju pisma i druge pošiljke namenjene osumnjičenom ili one koje on šalje.
PROŠIRENJE TAJNOG NADZORA KOMUNIKACIJE
Nadzor se primarno usmerava prema konkretnom osumnjičenom licu i njegovom načinu komunikacije. Međutim, ako se tokom sprovođenja sazna da osumnjičeni koristi drugi telefonski broj ili adresu, zakon predviđa poseban režim proširenja:
1. Faktičko proširenje (Bez odlaganja)
- Državni organ koji sprovodi meru će odmah proširiti nadzor i na taj novi broj ili adresu, o čemu ima dužnost da bez odlaganja obavesti javnog tužioca. Ovo proširenje je isključivo faktičkog karaktera i sprovodi se bez posebne formalne odluke.
2. Postupak naknadnog sudskog odobrenja (Formalno proširenje)
- Uloga javnog tužioca: Po prijemu obaveštenja, javni tužilac je dužan da odmah podnese predlog za naknadno sudsko odobrenje proširenja dometa radnje.
- Nadležnost i prekluzivni rok za sud: O predlogu odlučuje sudija za prethodni postupak u kratkom roku od 48 časova od prijema predloga i o tome sastavlja zabelešku u zapisniku.
3. Pravne posledice sudske odluke o proširenju (Alternativna dejstva)
- Usvajanje predloga: Sudija za prethodni postupak donosi rešenje kojim naknadno odobrava proširenje tajnog nadzora komunikacije.
- Odbijanje predloga: Ako sud odbije predlog, nastupa teška pravna sankcija – sav materijal prikupljen prethodnim faktičkim proširenjem (korišćenjem novog broja ili adrese) se obavezno uništava.
DOSTAVLJANJE MATERIJALA PO ZAVRŠETKU MERE I DOKAZNA VALJANOST
1. Sadržina završnog izveštaja
Po završetku mere, organ koji je sprovodio nadzor dužan je da sudiji za prethodni postupak dostavi prikupljene snimke, pisma i pošiljke, kao i poseban izveštaj koji mora taksativno sadržati sledećih pet elemenata:
- vreme početka i završetka nadzora (vremenske koordinate),
- podatke o službenom licu koje je nadzor sprovelo,
- opis primenjenih tehničkih sredstava,
- broj lica obuhvaćenih nadzorom i raspoložive podatke o njima,
- ocenu svrsishodnosti i rezultata sprovedene radnje.
2. Postupak sudije za prethodni postupak sa zaplenjenim pošiljkama
- Dužnost obazrivosti: Prilikom otvaranja pisama i drugih pošiljki, sudija mora paziti da se ne povrede pečati i da se omooti i adrese sačuvaju.
- Zapisnik o otvaranju: O svakom otvaranju se obavezno sastavlja zapisnik.
3. Uloga javnog tužioca i tehnička obrada materijala
- Sav materijal se dostavlja javnom tužiocu, koji donosi naredbu da se snimci dobijeni upotrebom tehničkih sredstava u celini ili delimično prepišu i opišu.
4. Pravne posledice nezakonitog nadzora (Dokazna nevaljanost)
- Pravno nevaljan dokaz: Na snimke sačinjene suprotno zakonskim pravilima shodno se primenjuju odredbe ZKP-a koje se odnose na pravno nevaljane dokaze (činjenice koje ne mogu poslužiti kao dokaz).
- Obavezno izdvajanje: Takvi materijali se moraju izdvojiti iz spisa predmeta u svakom stadijumu krivičnog postupka u kome se konstatuje, odnosno uoči njihovo postojanje.
