Uslovi za sprovođenje istrage
Za pokretanje i sprovođenje istrage zakonom je predviđeno kumulativno ispunjenje materijalnih i formalnih uslova:
Materijalni uslov (stepen sumnje)
- Osnovi sumnje: Predstavljaju najniži zakonski definisani stepen sumnje u krivičnom postupku, koji obavezno mora proisticati iz konkretnih dokaza.
- Primena prema tipu istrage:
- Kod istrage protiv poznatog osumnjičenog, osnovi sumnje se odnose na verovatnoću da je to konkretno lice učinilo krivično delo.
- Kod istrage protiv nepoznatog učinioca (NN lica), osnovi sumnje se odnose na verovatnoću da je krivično delo uopšte učinjeno.
- Izuzetak (zahtev za višim stepenom sumnje): Ukoliko se osumnjičenom u istrazi određuje pritvor, kao najteža mera procesne prinude, opšti materijalni uslov se podiže na nivo osnovane sumnje da je to lice učinilo krivično delo (uz ispunjenje nekog od posebnih, alternativno propisanih razloga za pritvor).
Formalni uslov (odluka)
- Naredba nadležnog javnog tužioca: Istraga se formalno pokreće isključivo donošenjem ove odluke. Uz ovaj osnovni formalni uslov, proces zahteva i poštovanje zakonskih rokova, kao i precizno definisan odnos javnog tužioca i policije.
Naredba o sprovođenju istrage: Rokovi, sadržaj i dostavljanje
Rokovi za donošenje naredbe
Zakonik predviđa dva roka za donošenje naredbe o sprovođenju istrage, koji su po svojoj pravnoj prirodi instruktivnog karaktera:
- Primarni rok (faktičkog karaktera): Naredba se donosi pre ili neposredno posle prve dokazne radnje koju su preduzeli javni tužilac ili policija u predistražnom postupku.
- Sekundarni (maksimalni formalni) rok: Najkasnije u roku od 30 dana od dana kada je javni tužilac obavešten o prvoj dokaznoj radnji koju je policija preduzela.
Sadržaj naredbe o sprovođenju istrage
Zakon striktno propisuje obavezne elemente koje naredba mora da sadrži:
- Lični podaci osumnjičenog – ovaj element je obavezan isključivo u istrazi protiv poznatog osumnjičenog (u naredbi protiv NN lica ovaj podatak logično izostaje).
- Opis dela iz kojeg proizlaze zakonska obeležja krivičnog dela.
- Zakonski naziv krivičnog dela.
- Okolnosti iz kojih proizlaze osnovi sumnje.
Dostavljanje naredbe i obaveštavanje subjekata
- Dostavljanje odbrani: Naredba o sprovođenju istrage se obavezno dostavlja osumnjičenom i njegovom braniocu (ako ga ima). Dostavljanje se vrši zajedno sa pozivom, odnosno obaveštenjem o prvoj dokaznoj radnji kojoj ova lica imaju pravo da prisustvuju.
- Pravilo u slučaju naknadne identifikacije NN lica: Ako se tokom istrage protiv NN lica utvrdi njegov identitet, javni tužilac ima obavezu da dopuni naredbu o sprovođenju istrage unošenjem ličnih podataka tog lica. Nakon toga, dopunjenu naredbu dostavlja osumnjičenom i braniocu uz poziv/obaveštenje o prvoj dokaznoj radnji.
- Obaveštavanje oštećenog: Istovremeno sa dostavljanjem naredbe odbrani, javni tužilac je dužan da obavesti oštećenog o pokretanju istrage i da ga pouči o pravima koja mu pripadaju u postupku.
Neobaveznost (fakultativnost) istrage
Istraga u našem krivičnom procesnom pravu nije obavezni procesni stadijum iz sledećih razloga:
- Isključenost u posebnim postupcima: Istraga se uopšte ne sprovodi u skraćenom postupku i u postupku prema maloletnicima.
- Neposredno optuženje: Čak i kod krivičnih dela za koja se inače vodi opšti krivični postupak, javni tužilac može bez ikakvih posebnih uslova podneti neposrednu optužnicu, pod uslovom da na osnovu prikupljenih podataka smatra da ima dovoljno osnova za optuženje.
Nadležnost i pružanje pomoći u sprovođenju istrage
Nadležnost za sprovođenje
- Javni tužilac: Istragu primarno sprovodi nadležni javni tužilac.
- Istražni centar: Zakonom se može odrediti jedno javno tužilaštvo (istražni centar) u kome će se istraga sprovoditi za područje više različitih javnih tužilaštava.
Mesna nadležnost za preduzimanje dokaznih radnji
- Opšte pravilo: Javni tužilac preduzima dokazne radnje na području nadležnosti suda pred kojim postupa.
- Eksteritorijalno preduzimanje (izuzetak): Ako to zahteva interes istrage, javni tužilac može preduzeti pojedine radnje i van svog područja, ali je dužan da o tome bez odlaganja obavesti javnog tužioca koji postupa pred sudom na čijem se području te radnje preduzimaju.
Saradnja i pružanje pomoći tužiocu
Svi pozvani organi i subjekti dužni su da postupe po zahtevu javnog tužioca:
- Pomoć policije i državnih organa: Policija (pruža forenzičku, analitičku i drugu pomoć) i drugi državni organi dužni su da na zahtev javnog tužioca pruže neophodnu pomoć.
- Poveravanje dokaznih radnji policiji: Javni tužilac može, u skladu sa zakonskim odredbama, poveriti policiji izvršenje pojedinih dokaznih radnji.
- Dužnost pravnih lica: Svako pravno lice dužno je da na zahtev javnog tužioca pruži pomoć za preduzimanje one dokazne radnje koja ne trpi odlaganje.
- Poveravanje radnji drugom javnom tužiocu (pravna pomoć):
- Javni tužilac može poveriti preduzimanje pojedinih dokaznih radnji javnom tužiocu na čijem području radnju treba preduzeti (ili tužiocu pred sudom koji je određen za pružanje pravne pomoći za više sudova).
- Zamoljeni javni tužilac će po potrebi preduzeti i druge dokazne radnje koje su u vezi sa poverenim radnjama ili iz njih proističu.
- Postupanje kod nenadležnosti: Ako javni tužilac kome je radnja poverena utvrdi da za nju nije nadležan, dostaviće predmet nadležnom javnom tužiocu i o tome obavestiti tužioca koji mu je predmet prvobitno dostavio.
