Istraga je faza krivičnog postupka koja prethodi suđenju.
- Svrha: Njena osnovna svrha je prikupljanje dokaza potrebnih za optuženje, ili obrnuto, konstatovanje da nema uslova za podizanje optužnice, čime se omogućava prelazak u narednu procesnu fazu.
- Sistem istražnih faza: U krivičnom postupku Srbije, istraga je jedna od dve „istražne“ faze, jer njenom vođenju obavezno prethodi predistražni postupak.
Osnovne specifičnosti i pravna obeležja istrage
- Nadležnost: Istraga je u isključivoj nadležnosti javnog tužioca.
- Pokretanje i pravna priroda odluke: Pokreće se formalno, donošenjem naredbe javnog tužioca.
- Posebno pravilo: Protiv naredbe o pokretanju istrage žalba nije dozvoljena.
- Pravna posledica: Ova odluka je momentom donošenja istovremeno i pravnosnažna i izvršna.
- Stepen sumnje: Pokreće se na nivou relativno niskog stepena sumnje (najniži zakonom definisani stepen), odnosno kada postoje osnovi sumnje da je određeno lice učinilo krivično delo ili da je krivično delo učinjeno.
- Fakultativnost (neobaveznost) istrage: Istraga ne predstavlja obavezni procesni stadijum iz sledećih razloga:
- Izuzeci po vrsti postupka: Ne vodi se za krivična dela koja su predmet skraćenog postupka, niti u postupku prema maloletnicima.
- Neposredna optužnica: Javni tužilac može uvek i bez posebnih formalnih uslova, umesto vođenja istrage, neposredno podići optužnicu ukoliko na osnovu slobodnog uverenja smatra da prikupljeni podaci o delu i učiniocu pružaju dovoljno osnova za optuženje.
- Vrsta krivičnih dela: Može se voditi isključivo za krivična dela za koja se goni po službenoj dužnosti.
Tipovi istrage prema poznatosti učinioca – Zakonik predviđa dva osnovna tipa istrage s obzirom na to da li je identitet učinioca poznat u trenutku pokretanja:
- Istraga protiv poznatog osumnjičenog: Pokreće se prema konkretnom licu za koje postoje osnovi sumnje da je učinilo krivično delo, i istraga je od samog početka usmerena na njega.
- Istraga protiv nepoznatog učinioca (protiv NN lica): Pokreće se kada postoje osnovi sumnje da je krivično delo učinjeno, ali je učinilac nepoznat. Primarni cilj ovog tipa istrage jeste otkrivanje i identifikovanje lica kome se na nivou osnova sumnje može pripisati krivično delo koje je predmet istrage.
Ciljna orijentisanost i krug dokaza koji se prikupljaju – U istrazi se prikupljaju sledeći dokazi i podaci:
- Dokazi potrebni za donošenje odluke o tome da li će se podići optužnica ili će se postupak obustaviti.
- Dokazi potrebni za utvrđivanje identiteta učinioca (samo u istrazi protiv NN lica).
- Dokazi za koje postoji opasnost da se neće moći ponoviti na glavnom pretresu, ili bi njihovo izvođenje na pretresu bilo otežano.
- Drugi dokazi koji mogu biti od koristi za postupak, a čije se izvođenje, s obzirom na okolnosti, pokazuje celishodnim.
Procesne uloge subjekata u istrazi
Uloga suda (sudije za prethodni postupak)
Uloga suda je u javnotužilačkoj istragi svedena na strogo ograničen i limitiran broj radnji:
- Odlučivanje o pojedinim merama procesne prinude (gde je najznačajniji pritvor kao oblik lišenja slobode).
- Donošenje odluka koje spadaju u isključivu nadležnost suda (npr. naredba o pretresanju stana, drugih prostorija i lica).
- Delovanje u određenoj meri u korist odbrane, uz vršenje drugih zakonom taksativno određenih funkcija.
Uloga i prava odbrane
- Izvođenje dokaznih radnji: Iako istragu formalno vodi javni tužilac, određene radnje dokaznog karaktera u korist odbrane mogu sprovoditi i sam okrivljeni, kao i njegov branilac.
- Obaveza obaveštavanja: Odbrana ima zakonsku dužnost da o sprovođenju ovih dokaznih radnji na odgovarajući način obavesti javnog tužioca.
