Glavni pretres predstavlja centralni stadijum krivičnog postupka i smatra se suđenjem u užem smislu. To je faza glavnog krivičnog postupka u kojoj se potpuno i svestrano raspravlja o krivičnoj stvari.
- Značaj za krivičnoprocesna načela: Ovaj stadijum je teren na kojem se primarno ostvaruje većina osnovnih krivičnoprocesnih načela. Posebno dolaze do izražaja:
- načelo raspravnosti (kontradiktornosti),
- načelo usmenosti,
- načelo javnosti,
- načelo neposrednosti.
- Funkcionalni domet: Glavni pretres se vodi isključivo u postupku pred sudom prvog stepena. U postupcima pred sudovima višeg stepena (po pravnim lekovima) moguće je održavanje pretresa, ali ne i glavnog pretresa.
- Pravni ishod: Jednom započet glavni pretres po pravilu se završava donošenjem presude kao najvažnije sudske odluke, a samo po izuzetku rešenjem.
Uporednopravni modeli i koncepcija glavnog pretresa
Karakter celokupnog krivičnog postupka najviše se ogleda u načinu na koji je normativno konstruisan glavni pretres. Postoji osnovna uporednopravna podela na dva modela:
1. Kontinentalno-evropski model
- Karakteriše ga dominantna uloga suda koji je „gospodar postupka“.
- Sud sam primarno izvodi dokaze, bilo po sopstvenoj procesnoj inicijativi ili na predlog stranaka (pri čemu predlozi stranaka za sud nisu obavezujući).
2. Adverzijalni (angloamerički) model
- Karakteriše ga relativno pasivna uloga suda koji veoma retko sam izvodi dokaze ili inicira njihovo izvođenje.
- Stranke same izvode dokaze i kontradiktorno ih pobijaju pred sudom.
Savremeni trendovi (Konvergencija sistema)
U savremenom pravu uočava se trend relativizacije šematskih podela i konvergencija ova dva modela:
- Primer istrage: Policijsko-tužilačka istraga, karakteristična za adverzijalni sistem, danas postoji i u kontinentalnim sistemima poput Nemačke, Austrije, Holandije.
- Primer sporazuma o priznanju krivice: Tipično američki institut pregovaranja o krivici (plea bargaining) danas je u različitim formama široko rasprostranjen i širom kontinentalne Evrope.
Osnovne osobenosti glavnog pretresa u Republici Srbiji
Konkretno zakonsko rešenje u našem krivičnom procesnom pravu odlikuje se sledećim specifičnostima:
1. Adverzijalna koncepcija dokazivanja
Glavni pretres u Srbiji je koncepcijski postavljen na striktno adverzijalnim osnovama.
- Stranke imaju glavnu dokaznu aktivnost.
- Dokazna uloga suda svedena je na minimum, ali nije u potpunosti isključena.
2. Obavezna priprema i uvođenje pripremnog ročišta
Održavanju glavnog pretresa obavezno prethodi pripremna faza (koja nije deo samog suđenja, već služi za obezbeđivanje procesnih uslova). U ovoj fazi ključni novitet je pripremno ročište:
- Obavezno je u postupcima za teža krivična dela (prema kriterijumu zaprećene kazne).
- Fakultativno je u postupcima za lakša krivična dela (sa manjom propisanom kaznom).
3. Stadijumski karakter i rukovođenje postupkom
Glavni pretres se odvija kroz sukcesivno smenjivanje tačno određenih procesnih stadijuma.
- Sve procesne faze, njihov početak, smena i završetak manifestuju se formalnim aktivnostima rukovodioca glavnog pretresa.
- Rukovodilac glavnog pretresa (u odgovarajućem obliku funkcionalne nadležnosti) jeste:
- predsednik pretresnog veća ili
- sudija pojedinac (u skraćenom postupku).
4. Striktno formalan početak
Glavni pretres ne počinje neformalno. Kada se utvrdi da su ispunjene sve procesne pretpostavke, sud donosi formalno rešenje da se glavni pretres održi.
5. Načelo kontinuiteta i oblici vremenskog diskontinuiteta
Pravilo je da glavni pretres teče u kontinuitetu. Vremenski diskontinuitet se javlja samo izuzetno i to u dva oblika:
- odlaganje glavnog pretresa,
- prekid glavnog pretresa.
- Pravna posledica: Bez obzira na broj odlaganja ili prekida, sve sprovedene radnje se u procesno-formalnom smislu i dalje smatraju sadržinom jedinstvene celine tog glavnog pretresa.
6. Finalizacija i ishod glavnog pretresa
- Osnovna odluka kojom se na potpun način rešava glavni predmet krivičnog postupka jeste presuda.
- Samo se po izuzetku, pod specifičnim zakonskim uslovima, započeti glavni pretres okončava rešenjem suda.
7. Modifikacija sadržaja presude
Uvedene su značajne izmene u pogledu obaveznih elemenata presude u odnosu na ranija višedecenijska rešenja. To se najviše ogleda u tome što u određenim situacijama presuda ne mora da sadrži obrazloženje, odnosno može se obrazložiti samo delimično.
