Klasifikacija rešenja prema kriterijumu (ne)dozvoljenosti žalbe
U krivičnom procesnom pravu Republike Srbije, prema načinu na koji je u Zakoniku uređena mogućnost pobijanja rešenja redovnim pravnim lekom, razlikujemo četiri vrste rešenja:
- Rešenja protiv kojih je žalba po pravilu dozvoljena, a po izuzetku isključena:
- To su rešenja organa postupka donesena u prvom stepenu.
- Aktivna legitimacija: Žalbu mogu izjaviti stranke, branilac i lica čija su prava povređena.
- Pravilo: Žalba se može izjaviti uvek, osim u slučajevima kada je Zakonikom izričito određeno da žalba nije dozvoljena.
- Rešenja protiv kojih je žalba po pravilu isključena, a po izuzetku dozvoljena:
- Žalba je moguća samo onda kada je to izričito propisano Zakonikom.
- U ovu kategoriju spadaju:
- a) rešenja veća donesena u istrazi i u postupku optuženja,
- b) rešenja drugostepenog suda.
- Rešenja protiv kojih nije dozvoljena samostalna žalba:
- Ova rešenja se ne mogu pobijati izolovano.
- Pravni put: Mogu se pobijati isključivo u okviru žalbe protiv presude.
- U ovu grupu spadaju rešenja koja se donose radi pripremanja i održavanja glavnog pretresa.
- Rešenja protiv kojih žalba nikada nije dozvoljena:
- To su rešenja Vrhovnog kasacionog suda.
Rokovi i predavanje žalbe
- Kome se podnosi: Žalba se izjavljuje organu postupka koji je doneo rešenje.
- Opšti rok: Iznosi tri dana od dana dostavljanja rešenja.
- Posebni rokovi (Izuzetak): Za određena rešenja propisani su specifični rokovi, kao što je npr. rok od osam dana za ulaganje žalbe protiv rešenja o izricanju vaspitne mere maloletniku.
Dejstva žalbe protiv rešenja
A) Suspenzivno dejstvo (Odložno dejstvo)
- Opšte pravilo: Blagovremeno podnesena žalba protiv rešenja odlaže izvršenje rešenja.
- Izuzetak: Žalba nema suspenzivno dejstvo kada je to Zakonikom izričito određeno (jer bi odlaganje izvršenja obesmislilo samu svrhu odluke).
- Tipičan primer: Žalba protiv rešenja o određivanju pritvora ne odlaže njegovo izvršenje.
B) Devolutivno dejstvo
- Opšte pravilo: Žalba ima devolutivno dejstvo, što znači da o njoj odlučuje hijerarhijski viši (drugostepeni) sud.
- Izuzetak: O žalbi protiv određenih rešenja ne odlučuje viši sud, već drugi oblik funkcionalne nadležnosti u okviru istog (prvostepenog) suda.
Funkcionalna nadležnost za odlučivanje o žalbi
Zakonik razlikuje nadležnost za odlučivanje u zavisnosti od toga koji je organ doneo prvostepeno rešenje:
- Za rešenja prvostepenog suda: O žalbi odlučuje drugostepeni sud u sednici veća, osim ako Zakonikom nije drugačije određeno.
- Za rešenja sudije za prethodni postupak: O žalbi odlučuje vanpretresno veće istog suda, osim kada je Zakonikom drugačije određeno.
Postupak pred većem i prisustvo stranaka
- Prisustvo stranaka: Prisustvo stranaka na sednici veća (odnosno vanpretresnog veća) nije obavezno.
- Obaveštavanje stranaka: Stranke će se o sednici veća obavestiti isključivo ako sud proceni da bi njihovo prisustvo bilo korisno za razjašnjenje stvari.
Granice ispitivanja rešenja
Veće ispituje pobijano rešenje u strogo određenim okvirima, shodno pravilima koja važe i za ispitivanje presude. Polje kognicije obuhvata:
- Osnov žalbe (žalbene razloge),
- Deo rešenja na koji je usmerena žalba,
- Pravac pobijanja istaknut u žalbi (u korist ili na štetu okrivljenog).
Odluke suda povodom žalbe protiv rešenja
Odlučujući o žalbi, nadležni sud može doneti jedno od sledeća tri rešenja:
- Rešenje o odbacivanju žalbe – donosi se ako je žalba neblagovremena, nedozvoljena ili neuredna.
- Rešenje o odbijanju žalbe – donosi se ako je žalba neosnovana (čime se prvostepeno rešenje potvrđuje).
- Rešenje o uvažavanju žalbe, kojim se prvostepeno rešenje:
- preinačuje, ili
- ukida (i po potrebi predmet upućuje na ponovno odlučivanje).
Rok za dostavljanje odluke
- Dužnost suda: Sud je dužan da donetu odluku sa spisima dostavi organu postupka koji je doneo prvostepeno rešenje.
- Rok: Najkasnije u roku od 30 dana od dana kada je primio spise sa predlogom javnog tužioca.
- Pravna priroda: Ovaj rok je po svom karakteru instruktivan.
Shodna primena pravila i posebni postupci
- Shodna primena pravila o žalbi na presudu: Za sva pitanja koja nisu izričito uređena u okviru ove teme, shodno se primenjuju opšta pravila koja važe u postupku po žalbi protiv prvostepene presude (npr. pravila o sadržaju žalbe, razlozi za njeno odbacivanje, postupanje sudije izvestioca, zabrana reformatio in peius itd.).
- Shodna primena na posebne postupke: Ako Zakonikom nije drugačije određeno, ova pravila se shodno primenjuju i na rešenja koja se donose u posebnim postupcima, kao što su:
- Postupak za izricanje mera bezbednosti medicinskog karaktera,
- Postupak za oduzimanje imovinske koristi.
