Žalba protiv drugostepene presude

Opšte pravilo o pravnosnažnosti i izuzetna dozvoljenost žalbe

  • Opšte pravilo: Protiv presude drugostepenog suda, po pravilu, više se ne može uložiti žalba. Krivična stvar se u najvećem broju slučajeva pravnosnažno okončava donošenjem drugostepene presude, čime se isključuje mogućnost ulaganja redovnog pravnog leka (tada preostaju samo zakonske mogućnosti za vanredne pravne lekove).
  • Izuzetak (Uslov dozvoljenosti): Žalba protiv presude drugostepenog suda je izuzetno dozvoljena jedino ako je ispunjen sledeći uslov:
    • da je drugostepeni sud preinačio presudu prvostepenog suda kojom je optuženi oslobođen od optužbe i izrekao presudu kojom se optuženi oглашава кривим.

Nadležnost i postupak (Trećestepeni postupak)

  • Nadležnost: O žalbi protiv drugostepene presude odlučuje apelacioni sud.
  • Primenjiva pravila: Postupak se sprovodi сходно odredbama Zakonika o krivičnom postupku koje važe za postupak u drugom stepenu.

Proširena privilegija združivanja (Ekstremno ekstenzivni beneficium cohaesionis)

U ovom, takozvanom trećestepenom postupku, važi specifično i izuzetno široko pravilo o proširenju dejstva pravnog leka.

  • Suština instituta: Ukoliko sud trećeg stepena, povodom ma čije žalbe, utvrdi da su razlozi zbog kojih je doneo odluku u korist optuženog od koristi i za nekog drugog saoptuženog, on će po službenoj dužnosti postupiti kao da žalba tog saoptuženog postoji.
  • Dve varijante primene: Za razliku od redovnog postupka, ova proširena privilegija obuhvata dve kategorije saoptuženih:
    1. Redovan slučaj privilegije združivanja: Primenjuje se na saoptuženog koji je imao pravo na žalbu sudu trećeg stepena, ali žalbu nije izjavio ili je nije izjavio u tom pravcu.
    2. Poseban (ekstremni) slučaj privilegije združivanja: Primenjuje se na saoptuženog koji uopšte nije imao pravo izjavljivanja žalbe protiv presude drugostepenog suda.

Postavi komentar