Žalba protiv drugostepene presude

Opšte pravilo o pravnosnažnosti i izuzetna dozvoljenost žalbe

  • Opšte pravilo: Protiv presude drugostepenog suda, po pravilu, više se ne može uložiti žalba. Krivična stvar se u najvećem broju slučajeva pravnosnažno okončava donošenjem drugostepene presude, čime se isključuje mogućnost ulaganja redovnog pravnog leka (tada preostaju samo zakonske mogućnosti za vanredne pravne lekove).
  • Izuzetak (Uslov dozvoljenosti): Žalba protiv presude drugostepenog suda je izuzetno dozvoljena jedino ako je ispunjen sledeći uslov:
    • da je drugostepeni sud preinačio presudu prvostepenog suda kojom je optuženi oslobođen od optužbe i izrekao presudu kojom se optuženi oглашава кривим.

Nadležnost i postupak (Trećestepeni postupak)

  • Nadležnost: O žalbi protiv drugostepene presude odlučuje apelacioni sud.
  • Primenjiva pravila: Postupak se sprovodi сходно odredbama Zakonika o krivičnom postupku koje važe za postupak u drugom stepenu.

Proširena privilegija združivanja (Ekstremno ekstenzivni beneficium cohaesionis)

U ovom, takozvanom trećestepenom postupku, važi specifično i izuzetno široko pravilo o proširenju dejstva pravnog leka.

  • Suština instituta: Ukoliko sud trećeg stepena, povodom ma čije žalbe, utvrdi da su razlozi zbog kojih je doneo odluku u korist optuženog od koristi i za nekog drugog saoptuženog, on će po službenoj dužnosti postupiti kao da žalba tog saoptuženog postoji.
  • Dve varijante primene: Za razliku od redovnog postupka, ova proširena privilegija obuhvata dve kategorije saoptuženih:
    1. Redovan slučaj privilegije združivanja: Primenjuje se na saoptuženog koji je imao pravo na žalbu sudu trećeg stepena, ali žalbu nije izjavio ili je nije izjavio u tom pravcu.
    2. Poseban (ekstremni) slučaj privilegije združivanja: Primenjuje se na saoptuženog koji uopšte nije imao pravo izjavljivanja žalbe protiv presude drugostepenog suda.

Reformatio in peius i privilegija združivanja

Posebno ograničenje pozivanja na povredu zakona u žalbi

1. Opšte pravilo o procesnoj inicijativi

  • Pravilo: Određena povreda zakona ne može biti sadržana u žalbenim navodima (bez obzira na to što je zakonom propisana kao mogući žalbeni razlog u okviru bitnih povreda odredaba krivičnog postupka) ako podnosilac žalbe prethodno nije ispoljio potrebnu procesnu inicijativu u odnosu na tu povredu, ili je to učinio, ali se prvostepeni sud na tu inicijativu oglušio.

2. Izuzetak kod povrede pravila o obaveznom izuzimanju sudije

  • Uslov za pozivanje: Na povredu zakona koja se odnosi na učestvovanje na glavnom pretresu sudije ili sudije porotnika koji se morao izuzeti (postojanje razloga za obavezno izuzeće), žalilac se u žalbi može pozvati isključivo u dva alternativno propisana slučaja:
    1. Ako žalilac tu povredu nije mogao izneti u toku glavnog pretresa.
    2. Ako je podnosilac žalbe izneo tvrdnju na glavnom pretresu da postoji takva povreda zakona, ali prvostepeni sud to nije uzeo u obzir.

Zabrana reformatio in peius (Zabrana preinačenja na gore)

1. Definicija i suština instituta

  • Zabrana reformatio in peius predstavlja zakonsku zabranu, odnosno nemogućnost preinačenja presude na gore (na štetu optuženog) u drugostepenom postupku kada to nalaže određena procesna situacija.

2. Uslov za primenu zabrane

  • Ova zabrana deluje isključivo u situaciji kada je žalba izjavljena samo u korist optuženog.

3. Obim zabrane (Granice preinačenja)

Ukoliko je ispunjen navedeni procesni uslov, presuda se odlukom drugostepenog suda ne sme izmeniti na štetu optuženog u pogledu:

  1. Pravne kvalifikacije krivičnog dela.
  2. Krivične sankcije.

Privilegija združivanja (Beneficium cohaesionis)

1. Definicija i suština instituta

  • Privilegija združivanja (beneficium cohaesionis) jeste procesni institut koji omogućava da se povoljno dejstvo odluke drugostepenog suda proširi i na saoptužene koji nisu podneli žalbu ili je nisu podneli u tom smeru.

2. Uslovi za primenu

Za aktiviranje ovog instituta potrebno je da se kumulativno ispune sledeći uslovi:

  • Da je povodom žalbe bilo kog lica drugostepeni sud doneo odluku u korist optuženog.
  • Da su razlozi zbog kojih je sud doneo odluku u korist tog optuženog od koristi i za nekog od saoptuženih.
  • Da taj saoptuženi nije izjavio žalbu ili je nije izjavio u tom pravcu.

3. Pravna posledica

  • Kada su ispunjeni svi uslovi, drugostepeni sud će postupiti po službenoj dužnosti (ex officio) i doneti odluku u korist tog saoptuženog, kao da takva žalba sa njegove strane zapravo postoji.