Vrste odluka drugostepenog suda povodom žalbe

Forme i način donošenja odluka

  • Procesni okviri: Drugostepeni sud svoje odluke može doneti u sednici veća ili na osnovu održanog pretresa.
  • Pravilo o jedinstvenoj odluci: O svim žalbenim izjavama koje su podnete protiv iste presude, drugostepeni sud, po pravilu, odlučuje jednom odlukom.
  • Obaveza drugostepenog suda da sam presudi (Zabrana višestrukog ukidanja): Ukoliko je u istom krivičnom predmetu prvostepena presuda već jedanput bila ukinuta, drugostepeni sud ne može ponovo ukinuti presudu i vratiti predmet prvostepenom sudu. U tom slučaju, drugostepeni sud ima zakonsku obavezu da sam presudi tu krivičnu stvar.

Klasifikacija odluka drugostepenog suda

U zavisnosti od ishoda ispitivanja žalbe, drugostepeni sud može doneti jednu od sledeće tri vrste odluka:

  1. Rešenje o odbacivanju žalbe – kada postoje formalni nedostaci.
  2. Presuda o odbijanju žalbe – kada je žalba neosnovana, čime se prvostepena presuda potvrđuje.
  3. Odluka o usvajanju žalbe, koja se donosi u jednoj od dve forme:
    • Rešenje o ukidanju prvostepene presude i upućivanju predmeta na ponovno suđenje, ili
    • Presuda o preinačenju prvostepene presude.

Rešenje o odbacivanju žalbe

Drugostepeni sud donosi rešenje o odbacivanju žalbe ako utvrdi da su je pratili formalni nedostaci koje je proputovao da otkloni prvostepeni sud. Žalba se odbacuje u sledećim slučajevima:

  • Neblagovremenost: Kada je utvrđeno da je žalba podneta nakon isteka zakonskog roka.
  • Nedozvoljenost: Donosi se u sledećim alternativnim varijantama:
    1. Kada žalba po zakonu uopšte nije dozvoljena.
    2. Kada je žalbu izjavilo neovlašćeno lice.
    3. Kada se ovlašćeno lice prethodno odreklo prava na žalbu.
    4. Kada je ovlašćeno lice odustalo od već izjavljene žalbe.
    5. Kada je lice, nakon što je odustalo od žalbe, ponovo izjavilo žalbu.
  • Neurednost: Postoji u sledeća dva slučaja:
    1. Kada je žalba nečitka.
    2. Kada je žalba nepotpuna (ne sadrži obavezne zakonske elemente), pod uslovom da su ispunjeni posebni uslovi koji se tiču svojstva podnosioca i postojanja stručne pravne pomoći.

Presuda kojom se žalba odbija kao neosnovana
  • Pravno dejstvo: Ovom presudom se žalba odbija, a prvostepena presuda se potvrđuje.
  • Kumulativni uslovi za donošenje: Da bi drugostepeni sud doneo ovu presudu, mora kumulativno utvrditi da ne postoje:
    1. Razlozi zbog kojih je žalba izjavljena.
    2. Povrede i razlozi čije postojanje drugostepeni sud ispituje po službenoj dužnosti.

Rešenje o ukidanju prvostepene presude

Uslovi za ukidanje presude i vraćanje na ponovno suđenje

Drugostepeni sud usvaja žalbu i rešenjem ukida prvostepenu presudu, vraćajući predmet na ponovno suđenje, u sledeća dva alternativna slučaja:

  • Ako utvrdi postojanje bitne povrede odredaba krivičnog postupka (izuzev ako je reč o povredi koju je moguće otkloniti i ispraviti preinačenjem presude).
  • Ako oceni da je zbog pogrešno ili nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja na koje se u žalbi ukazuje potrebno narediti održavanje novog glavnog pretresa pred prvostepenim sudom.

Posebna ovlašćenja suda pri ukidanju presude

  • Suđenje pred potpuno izmenjenim većem: Prilikom ukidanja presude, drugostepeni sud može narediti da se novi glavni pretres pred prvostepenim sudom održi pred potpuno izmenjenim većem.
  • Delimično ukidanje: Sud može prvostepenu presudu ukinuti samo delimično, ukoliko se pojedini delovi presude mogu izdvojiti bez štete po pravilno i zakonito presuđenje.

Dužnost odlučivanja o pritvoru

  • Pravilo: Ako se optuženi u momentu ukidanja presude nalazi u pritvoru, drugostepeni sud je dužan da po službenoj dužnosti ispita da li i dalje postoje zakonski razlozi za pritvor.
  • Odluka: Sud donosi rešenje o produženju ili ukiđanju pritvora. Protiv ovog rešenja žalba nije dozvoljena.

Presuda o preinačenju prvostepene presude

Uslovi za preinačenje presude

Drugostepeni sud usvaja žalbu i presudom preinačuje prvostepenu presudu kada oceni da je ispunjen neki od sledećih taksativno navedenih slučajeva:

  1. Ako s obzirom na pravilno utvrđeno činjenično stanje u prvostepenoj presudi postoji povreda krivičnog zakona.
  2. Ako je u prvostepenoj presudi doneta nepravilna odluka o krivičnoj sankciji ili o drugim odlukama prvostepenog suda.
  3. Ako su u postupku nastupile sledeće bitne povrede odredaba krivičnog postupka:
    • Zastarelost krivičnog gonjenja.
    • Isključenje krivičnog gonjenja usled amnestije ili pomilovanja.
    • Postojanje pravnosnažno presuđene stvari (res iudicata).
    • Postojanje drugih okolnosti koje trajno isključuju krivično gonjenje.
    • Povreda odredaba postupka u pogledu postojanja optužbe ovlašćenog tužioca ili odobrenja nadležnog organa.
    • Prekoračenje optužbe u presudi (prekoračena optužba).
    • Povreda pravila o zabrani reformatio in peius.

Preinačenje presude po službenoj dužnosti (Izuzeci)

Preinačenje odluke o krivičnoj sankciji se vrši po službenoj dužnosti u sledeća dva slučaja:

  • Kada je drugostepeni sud našao da je preinačenje pravilno, a žalba je bila izjavljena zbog pogrešno ili nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, povrede krivičnog zakona ili ako žalba nije sadržala određene obavezne elemente.
  • Kada se prvostepena presuda preinačuje u korist optuženog u pogledu odluke o krivičnoj sankciji, a povodom žalbe tužioca koja je bila izjavljena na štetu oknivljenog.

Odluka o pritvoru usled preinačenja presude

  • Ako se zbog preinačenja prvostepene presude steknu uslovi da se odredi ili ukine pritvor, drugostepeni sud o tome donosi posebno rešenje. Protiv ovog rešenja žalba nije dozvoljena.

Obrazloženje odluka drugostepenog suda

Zakonik nameće stroge obaveze drugostepenom sudu u pogledu sastavljanja obrazloženja presude odnosno rešenja.

Opšte (obavezne) dužnosti u obrazloženju

Drugostepeni sud je u obrazloženju uvek dužan da:

  • Oceni žalbene navode (ova obaveza postoji u svakom slučaju).
  • Iznese razloge kojima se rukovodio kada je po službenoj dužnosti ispitivao odluku o krivičnoj sankciji, odnosno kada je povodom žalbe tužioca na štetu oknivljenog preinačio presudu u korist optuženog (ova obaveza je fakultativna – postoji samo ako je sud tako postupio).

Posebne obaveze obrazlaganja u zavisnosti od vrste odluke

  • Kod ukidanja presude zbog bitne povrede postupka: Sud u obrazloženju mora izričito navesti koje su odredbe povređene i u čemu se te povrede sastoje.
  • Kod ukidanja presude zbog činjeničnog stanja: Sud mora navesti u čemu se sastoje nedostaci u utvrđivanju činjeničnog stanja, zašto su novi dokazi i činjenice važni i od uticaja na donošenje odluke, a može ukazati i na propuste stranaka koji su uticali na prvostepenu odluku.
  • Kod preinačenja presude zbog povrede krivičnog zakona: U obrazloženju se navodi koje su odredbe povređene i u čemu se te povrede sastoje.
  • Kod preinačenja presude zbog nepravilne odluke o krivičnoj sankciji (ili drugim odlukama): Sud u obrazloženju navodi činjenice kojima se rukovodio pri izricanju odluke, odnosno zakonske odredbe koje su povređene.

Vraćanje spisa prvostepenom sudu i rokovi za dostavljanje odluke

Način dostavljanja odluke drugostepenog suda

  • Posredno dostavljanje: Drugostepeni sud svoju odluku ne dostavlja strankama neposredno. On sve spise predmeta, uz dovoljan broj overenih prepisa svoje odluke, vraća prvostepenom sudu.
  • Uloga prvostepenog suda: Prvostepeni sud vrši tehničko dostavljanje prepisa odluke strankama i drugim licima koja imaju pravni interes.

Zakonski rokovi za dostavljanje spisa i odluke prvostepenom sudu

Ovi rokovi teku od dana kada je sudija izvestilac primio spise drugostepenog suda sa predlogom javnog tužioca i po svojoj prirodi predstavljaju instruktivne rokove:

  • Opšti rok: Najkasnije u roku od četiri meseca.
  • Skraćeni rok (kada je optuženi u pritvoru): Najkasnije u roku od tri meseca.

Produženje rokova u složenim predmetima

U naročito složenim predmetima, predsednik drugostepenog suda može doneti rešenje o produženju ovih rokova:

  • U redovnim predmetima: najviše za još 60 dana.
  • U pritvorskim predmetima: najviše za još 30 dana.

Novi glavni pretres pred prvostepenim sudom nakon ukidanja presude

Ukoliko je drugostepeni sud ukinuo presudu i vratio predmet na ponovno suđenje, postupak pred prvostepenim sudom se odvija pod sledećim pravilima:

Procesni osnov za novo suđenje

  • Kao osnov za suđenje uzima se ranija optužnica.
  • Ukoliko je prvostepena presuda bila ukinuta samo delimično, osnov za suđenje je samo onaj deo optužbe koji se odnosi na ukinuti deo presude.

Prava stranaka i dužnosti suda na novom pretresu

  • Prava stranaka: Stranke na novom glavnom pretresu imaju pravo da ističu nove činjenice i iznose nove dokaze.
  • Dužnosti prvostepenog suda: Prvostepeni sud ima izričitu zakonsku obavezu da:
    1. Izvede sve procesne radnje na koje je ukazao drugostepeni sud.
    2. Raspravi sva sporna pitanja koja je drugostepeni sud naveo u svojoj odluci.
  • Obavezna primena zabrane reformatio in peius: Pri izricanju nove presude, prvostepeni sud je apsolutno vezan zabranom reformatio in peius (nova presuda ne sme biti nepovoljnija po optuženog od ukinute, ukoliko je bila izjavljena žalba samo u njegovu korist).

Obavezna kontrola pritvora na novom suđenju

Ukoliko se optuženi nalazi u pritvoru, veće prvostepenog suda je palo pod režim obavezne kontrole pritvora ex officio (i bez predloga stranaka ili branioca):

  • Sud mora ispitati da li i dalje postoje razlozi za pritvor i doneti rešenje o produženju ili ukiđanju pritvora.
  • Rokovi za kontrolu:
    • Do dana potvrđivanja optužnice: po isteku svakih 30 dana.
    • Nakon potvrđivanja optužnice, pa sve do donošenja nove prvostepene presude: po isteku svakih 60 dana.

Postavi komentar