Osnovna crta alkoholizma i narkomanije, postojanje zavisnosti od određenih supstanci, situira ove pojave u individualne činioce.
Narkomanija
Narkomanija ili zloupotreba opojnih droga je prekomerno, redovno uzimanje droge usled čega nastupa zavisnost.
Droge su psihoaktivne supstance koje menjaju rasploženje, saznanje ili ponašanje.
Prema načinu delovanja:
- opijati
- opijumovi derivati – heroin, morfijum, kodein, metadon
- izazivaju efekte slične depresantima, ali sa manjim uticajem na motoriku i intelektualni proces
- depresanti
- barbiturati, kanabis i drugi sedativi
- dovode do osećanja opuštenosti, udružene su sa slabljenjem intelektualne funkcije i koncentracije
- stimulanti
- amfetamin, kokain, kofein i slični
- osećaj živahnosti i energije, podižu raspoloženje i smanjuju apetit
- halucionogeni
- LSD i meskalin
- izazivaju halucinacije ili iluzije koje su povezane sa promenom raspoloženja i misli
- izazivaju promene u opažanju, mislima i osećajima
Povezanost sa zločinom i kriminalitetom:
- proizvodnja, krijumčarenje i prodaja droge
- pod snažnim uticajem međunarodnih organizacija i dve međunarodne konvencije sankcionisana kao teža dela
- sva dela uključujući i najteža
- dela koja vrše pod uticajem droge ili da bi do nje došli
- imovinska krivična dela, provale u apoteke, krivotvorenje lekarskih recepata
- posebne mere bezbednosti
- samo korišćenje narkotika retko kažnjivo
Zahveti za legalizaciju lakih droga:
- argumenti u prilog
- pravo čoveka da određuje svoju sudbinu, zabrana samo gura narkomane u svet kriminala
- stav da u većini zemalja više ljudi strada zbog zloupotrebe alkohola i duvana nego oni koji život okončaju zbog droge
- ovakva argumentacija je zamena teze – govori se o legalizaciji narkotika a ne o potrebi da se ograniči ili zabrani korišćenja drugih supstanci
- odluka nekih lekarskih udruženja da se marihuana prepiše nekim bolesnicima
- američki medicinski institut utvrdio da marihuana može biti primenjena u medicini
- pravo čoveka da određuje svoju sudbinu, zabrana samo gura narkomane u svet kriminala
- argumenti protiv
- skoro uvek se počinje s lakim drogama a završava sa teškim
- potreba za povećanjem doze zbog tolerancije je pravilo narkomanske karijere
- nije izuzetak nego čest slučaj
- marihuana kao lek, polemika
- čak i da ima takvo dejstvo ne znači da bi je trebalo legalizovati jer i sad postoje lekovi koji nisu u slobodnoj prodaji
- skoro uvek se počinje s lakim drogama a završava sa teškim
Kod nas se kažnjava već samo posedovanje narkotika. Naš zakonodavac se opredelio za zadržavanje dosadašnjeg režima kontrole lakih droga.
Alkoholizam
Alkoholizam je dugotrajno prekomerno konzumiranje alkoholnih pića koje dovodi do zavisnosti.
Pravi se razlika između:
- alkoholofilije – potreba za uzimanjem alkohola
- alkoholomanije – takva zavisnost koja u slučaju prestanka izaziva apstinencijalnu krizu
Podela alkoholičarske karijere na razdoblje:
- akutnog – pijanac problem i
- hroničnog pijanstva – težak pijanac
U svetu veliki broj ljudi godišnje umre od ciroze jetre.
Broj alkoholičara treba pomnožiti sa 4 da bi se dobio približan broj članova njihovih porodica koji su njihovim porokom ugroženi.
U alkoholičarski kriminalitet spadaju:
- krivična dela vozača motornih vozila koji deluju od dejstvom alkohola
- verbalna krivična dela poput uvreda i leveta
- razni oblici telesnih povreda, ubistva i silovanja
Zajednička crta je agresivnost njihovih učinilaca koja je posledica uklanjanja inhibicionih faktora pomoću alkohola.
Alkohol je povezan sa nizom krivičnih dela nečinjenja.
Alkoholičarima se u našem krivičnom pravu usled zavisnosti od stalne upotrebe alkohola može izreći mera bezbednosti obaveznog lečenja.
