Metod korelacije i podaci koje sadrže statističke evidencije

Istraživač u kriminologiji teži da izračuna meru povezanosti kriminaliteta i drugih pojava kao varijabli.

Neophodno je da utvrdi

  • postoji li uopšte veza između njih
  • veličinu ili snagu povezanosti i
  • prirodu odnosa

Merenjem međuodnosa između dve ili više varijabli ili metodom korelacije se utvrđuje stepen njihove povezanosti.

Numerički izraz mere vezivanja prema Pearsonsovom koeficijentu korelacije pokazuje potpunu korelaciju kada ima vrednost +1 ili -1

U oba slučaja radi se o istoj vrednosti a znak ispred ukazuje na smer korelacija a ne njenu snagu.

Ako je pozitivna korelacija obe varijable rastu ili obe opadaju

A kada je negativna ili inverzna jedna raste a druga opada.

Druga krajnost je koeficijent korelacija sa vrednošću 0 i ona ukazuje na nepostojanje međusobne povezanosti istraživanih pojava.

Iz postojanja korelacije se sa izvesnošću može zaključiti da samo dve pojave kovariraju, ne mogu se utvrditi uzročne veze već samo simetričan odnos varijabli.

Podaci koje sadrže statističke evidencije

Kriminalitet u statistikama organa pravosuđa je predstavljen nizom apsolutnih i relativnih brojeva.

Apsolutnim brojevima su prikazani podaci o:

  • delima – ukupan broj dela, broj izvršenih dela iz određene grupe, karakteristike dela
  • učiniocu – godine života, pol zanimanje, školska sprema itd
  • samom postupku – trajanje, pritvor
  • vrstama sudske odluke – sankcije

Njihovim dovođenjem u vezu s drugim podacima je moguće utvrditi njihove odnose – izražava se relativnim brojevima:

  • trendovi kriminaliteta
    • upoređivanjem apsolutnih pokazatelja ukupnog ili kriminaliteta određene vrste u različitim vremenskim periodima
  • kvota kriminaliteta
    • ukupan broj izvršenih dela u godini podeliti sa 100.000
  • kvota osuđenih lica i
    • odnos broja lica koja su u određenom razdoblju oglašeni krivim i 100.000 stanovnika istog uzrasta
  • časovnik zločina
    • ukupan broj dela određene vrste na jednom području izvršen u godini dana podeli se sa vremenskim jedinicama i dođe se do podataka na koliko se sekundi, minuta ili sati izvrši takvo delo

Ovi podaci ukazuju na rasprostranjenost kriminaliteta u datoj sredini

Koncipiranje teorija se oslanja na ta saznanja, zatim predlozi rešenja i slika o razmerama i strukturi


Postavi komentar