Nehat je u odnosu na umišljaj lakši oblik ili niži stepen krivice.
- umišljaj je pravilo i on se posebno ne propisuje u biću svakog krivičnog dela, dok je nehat izuzetak
- nehat je dovoljan za postojanje određenih krivičnih dela samo kada to zakon izričito propisuje
- kada zakon predviđa i nehatni oblik nekog krivičnog dela, propisana kazna je uvek blaža u odnosu na onu za umišljajni oblik
- pokušaj, saučesništvo u užem smislu se i sl instituti opšteg dela se ne primenjuju u pogledu nehatnih krivičnih dela
- nehatna kd podrazumevaju po svojoj prirodi nastupanje posledice
- nemaran nepažljiv odnos učinioca prema mogućnosti nastupanja posledice čini suštinu nehatnog delikta
- razlika od umišljaja je u radnji i subjektivnom odnosu prema posledici
- nehatna delatnosna kd su krajnje atipična, ne nemoguća već samo retka
Zakon poznaje dve vrste nehata – svesni i nesvesni nehat
- zakonodavac ne pravi razliku u propisivanju nehatnih kd
- ono postoji i u jednom i u drugom slučaju
- retka kd zbog svoje prirode zahtevaju postojanje samo jednog od ova dva oblika nehata
- sporno je da li je svesni nehat teži od nesvesnog u smislu stepenovanja krivice prilikom odmeravanja kazne
- dva oblika nehata koji se po težini ne mogu stepenovati
- najvažniji razlog za razlikovanje je razgraničenje svesnog nehata s umišljajem i nesvesnog nehata i slučaja
SVESNI NEHAT ili luxuria:
- postoji kada je učinilac svestan da svojom radnjom može učiniti krivično delo, ali olako drži da do toga neće doći ili da će to moći da spreči
- element svesti se ovde ne razlikuje od eventualnog umišljaja
- razlika se ispoljava u pogledu elementa volje
- kod eventualnog umišljaja učinilac pristaje na posledicu, dok kod svesnog nehata ne pristaje
- zakon govori o dve situacije:
- kada učinilac pogrešno procenjuje objektivnu situaciju, i
- kada učinilac precenjuje svoje sposobnosti
- u obe situacije, on ne pristaje na posledicu
- da li postoji svesni nehat ili eventualni umišljaj kada se učinilac oslanja na slučaj ili na neke neodređene okolnosti usled kojih drži da posledica neće nastupiti
- ako ne postoji materijalni supstrat za realnu procenu da posledica neće nastupiti treba uzeti da je u pitanju eventualni umišljaj
- npr. ako učinilac u jednosmernoj učici vozi automobil u suprotnom smeru od dozvoljenog a reč je o kratkom rastojanju i malo prometnoj ulici, nadajući se da za tih nekoliko sekundi neće naići nijedno vozilo, u slučaju saobraćajnog udesa postojaće svesni nehat
- ako velikom brzinom na određenoj deonici autoputa vozi suprotnom kolovoznom trakom nadajući se da će ga vozači koji voze propisnim smerom uočiti i izbeći, postojaće eventualni umišljaj
NESVESNI NEHAT ili negligentia:
- kod nesvesnog nehata je odsutan i element svesti i element volje, ali je učinilac prema okolnostima i svojim ličnim svojstvima bio dužan i mogao predvideti nastupanje posledice
- da bi postojao nesvesni nehat potrebno je da su kumulativno ispunjena dva uslova:
- objektivni – da je učinilac bio dužan da predvidi posledicu
- dužnost je pravni standard i utvrđuje se tako što se procenjuje da li bi jedan prosečan građanin u konkretnom slučaju bio svestan mogućnosti nastupanja posledice
- prosečan građanin je pripadnik određene društvene grupe formirane po pripadnosti određenoj generaciji, polu, profesiji itd
- individualizovanje prosečnosti se vrši u zavisnosti od činjeničnog stanja u konkretnom slučaju
- ova komponenta je pretežno sadržana i u samom biću kd
- može se s aspekta bića kd već dati načelan odgovor da li je ispunjen objektivan uslov
- dužnost je pravni standard i utvrđuje se tako što se procenjuje da li bi jedan prosečan građanin u konkretnom slučaju bio svestan mogućnosti nastupanja posledice
- subjektivni – da je učinilac mogao da predvidi posledicu
- nesvesni nehat neće postojati ako su sposobnosti učinioca bile iznad sposobnosti prosečnog građanina zbog čega je on, ali ne i prosečan građanin mogao da predvidi nastupanje posledice
- nema nesvesnog nehata kada su sposobnosti učinioca bile ispod nivoa sposobnosti prosečnog građanina
- objektivni – da je učinilac bio dužan da predvidi posledicu
- ako je bio dužan a prema svojim ličnim svojstvima nije mogao ili ako je mogao ali nije bio dužan – nema nesvesnog nehata pa ni krivice
Od nesvesnog nehata treba razlikovati slučaj – casus. Kod njega nema ni svesti, ni volje, ali ni mogućnosti ili dužnosti da se predvidi nastupanje posledice. U tom slučaju nema ni krivice, pa ni krivičnog dela.
