U pogledu olakšavajučih i otežavajućih okolnosti postoje dva različita pristupa:
- Prvi je nabrajanje olakšavajućih i otežavajućih okolnosti
- Drugi je uopšteno navođenje okolnosti o kojima sud mora voditi računa prilikom odmeravanja kazne
KZ prihvata drugo rešenje
- ukazuje na najvažnije okolnosti koje sud mora uzeti u obzir prilikom odmeravanja kazne, a u zavisnosti od konkretnog slučaja jedna ista okolnost može biti otežavajuća ili olakšavajuća
- ukoliko ima karakter olakšavajuće okolnosti ona će uticati na to da kazna bude bliža donjoj granici propisane kazna za to delo
- ukoliko ima karakter otežavajuće okolnosti uticaće na to da kazna bude bliža maksimumu kazne propisanim za to delo
Te okolnosti su:
- Stepen krivice
- ne samo da je važno koji oblik krivice postoji, već se stepenovanje može vršiti u okviru pojedinih oblika krivice
- npr kod umišljaja je važno da je učinilac pokazao posebnu upornost i bezobzirnost, kod nehata je važan stepen nepažnje
- predumišljaj i dolus repentinus naše krivično pravo ne predviđa
- od značaja za stepenovanje krivice su i kompulzivna sila i pretnja, ukoliko ne isključuju krivicu, radi se po pravilu o nižem stepenu krivice
- u pogledu neuračunljivosti i svesti o protivpravnosti su znatno manje
- ne samo da je važno koji oblik krivice postoji, već se stepenovanje može vršiti u okviru pojedinih oblika krivice
- Pobude iz kojih je delo učinjeno
- motivi se mogu etički vrednovati
- npr. da li je neko izvršio krađu da bi obezbedio neke svoje elementarne potrebe ili da bi se kockao.
- Jačina povrede ili ugrožavanja zaštićenog dobra
- mora se utvrditi u kojoj meri je krivično delo ugrozilo ili povredilo zaštićeno dobro
- do toga dolazi kroz procenu načina izvršenja dela, sredstava za izvršenje itd, a naročito je značajna posledica
- kod odmeravanja kazne ova okolnost se ne može procenjivati apstraktno,
- mora se konkretizovati i utvrditi u kojoj meri je učinjeno krivično delo ugrozilo ili povredilo zaštićeno dobro
- kod pokušaja ako se ne koristi mogućnost ublažavanja kazne treba uzeti da je jačina ugrožavanja zaštićenog dobra niža nego kod dovršenog krivičnog dela;
- pokušaj treba tretirati kao olakšavajuću okolnost
- Okolnosti pod kojima je delo učinjeno
- okolnosti koje se tiču konkretne situacije u kojoj je delo učinjeno – heterogenog karaktera
- šta će se podrazumevati pod njima zavisi i od toga da li se ekstenzivno ili restriktivno shvataju one okolnosti od kojih zavisi procena jačine povrede ili ugrožavanja zaštićenog dobra
- tu bi spadao doprinos žrtve izvršenju krivičnog dela,
- okolnost da li je žrtva dala povod za izvršenje krivičnog dela ili je na drugi način doprinela nastupanju posledice
- okolnosti koje se tiču konkretne situacije u kojoj je delo učinjeno – heterogenog karaktera
- Raniji život učinioca
- važan je odnos učinioca prema društvenim i moralnim normama pre izvršenja krivičnog dela, a naročito da li je vršio krivična dela ili nije
- neosuđivanost se, po pravilu, smatra olakšavajućom okolnošću
- Lične prilike učinioca
- u sudskoj praksi se, po pravilu, one smatraju olakšavajućim okolnostima
- npr. nezaposlenost, loše zdravstveno stanje, da učinilac ima maloletnu decu itd…
- u sudskoj praksi se, po pravilu, one smatraju olakšavajućim okolnostima
- Držanje učinioca posle učinjenog krivičnog dela
- ovde se razlikuju dve grupe okolnosti:
- prve se odnose na ublažavanje posledica prouzrokovanih krivičnim delom: pomoć i izvinjenje žrtvi, naknada štete, stvarno kajanje…
- druge se odnose na držanje okrivljenog u toku krivičnog postupka: poricanje, kajanje, menjanje iskaza, laganje, uticanje na sveodke…
- naročito je važno priznanje koje se pod određenim uslovima smatra kao olakšavajuća okolnost
- poricanje učinjenog dela ne predstavlja otežavajuću okolnost
- ovde se razlikuju dve grupe okolnosti:
- Druge okolnosti koje se odnose na ličnost učinioca
- psihofizičke osobenosti, stepen obrazovanja i sl.
- Okolnosti koje nisu propisane u članu 54.
- npr kao otežavajuća okolnost uzima se da je došlo do porasta vršenja onih krivičnih dela za koje se učiniocu sudi, ili kao olakšavajuća da je prošao duži period od učinjenog krivičnog dela
- Ako je učinilac doprineo tome da je protekao duži period od učinjenog krivičnog dela tu se ne može raditi o olakšavajućoj okolnosti
- zakon navodi i jednu okolnost koja se tiče odmeravanja novčane kazne
- u članu 54. stav 2. obavezuje sud da prilikom odmeravanja novčane kazne uzme u obzir imovno stanje učinioca, tj da proceni njegove prihode i obaveze
- članom 54a uvedena je i obavezna otežavajuća okolnost
- ukoliko je delo učinjeno iz mržnje prema nekom licu zbog njegove pripadnosti rasi ili veroispovesti, nacionalne ili etničke pripadnosti, pola, seksualne orijentacije ili rodnog identiteta, to će se uzeti kao otežavajuća okolnost, osim ako na nije propisana kao obeležje krivičnog dela
- npr kao otežavajuća okolnost uzima se da je došlo do porasta vršenja onih krivičnih dela za koje se učiniocu sudi, ili kao olakšavajuća da je prošao duži period od učinjenog krivičnog dela
Prilikom procenjivanja olakšavajućih i otežavajućih okolnosti mogu se koristiti dva metoda:
- Analitički – sud mora da vrednuje i analizira svaku pojedinačnu okolnost, a onda nakon procene svake pojedinačne okolnosti treba da odmeri kaznu
- Sintetički – sud kaznu treba krivično delo da ceni kao celinu, i da odmeri kaznu na osnovu opšteg utiska
Ipak, najprihvatljiviji bi bio analitičko-sintetički metod – Sud bi na osnovu opšteg utiska trebalo da dođe do jedne polazne osnove tj orjentacione kazne, a potom da je povećava i snižava nakon pojedinačnog vrednovanja svake olakšavajuće i otežavajuće okolnosti.
KZ predviđa princip zabrane dvostrukog vrednovanja
- okolnost koja je obeležje krivičnog dela ne može se uzeti u obzir kao otežavajuća ili olakšavajuća okolnost, osim ako prelazi meru koja je potrebna za postojanje krivičnog dela, ili ako postoje više takvih okolnosti, a samo je jedna dovoljna za postojanje težeg ili lakšeg oblika krivičnog dela
