Određivanjem pojma povrata bavile su se neke krivične nauke, poput kriminologije i penologije, međutim ovde je reč o krivičnopravnom pojmu povrata
Povrat postoji kada učinilac koji je ranije usuđivan ponovo učini krivično delo. To je najopštiji pojam povrata, a kada su u pitanju neke njegove vrste mogu se zahtevati i drugi elementi.
Za razliku od realnog sticaja gde se takođe radi o tome da je jedno lice učinilo dva ili više krivičnih dela (ali mu se za njih istovremeno sudi), ovde se radi o osuđivanom licu koje je posle osude ponovo učinilo krivično delo.
- kod povrata učinilac na primenu sankcije reaguje ponovnim vršenjem krivičnog dela, umesto da ona na njega deluje preventivno
Naše krivično zakonodavstvo sada poznaje samo jednu vrstu povrata
- ranije je poznavalo podelu na običan i višestruki povrat:
- bio je fakultativni osnov za pooštravanje kazne
- posle izmena i dopuna iz 2003. godine ukinut institut višestrukog povrata
- usvojeno je rešenje koje dozvoljava mogućnost pooštravanja kazne i kada je učinilac ranije bio samo jedanput osuđen za umišljajno krivično delo na najmanje jednu godinu zatvora
- pravilo da od izvršenja kazne za ranije učinjeno delo nije proteklo više od 5 godina
- ne postavljaju se nikakvi uslovi osim da je učinilac najmanje jedanput ranije osuđivan
- povrat predstavlja fakultativnu otežavajuću okolnost
- zakonodavac povrat izdvaja od ostalih otežavajućih okolnosti koje su navedene u članu 54. KZ, što ukazuje na njegov poseban značaj
U istom članu zakon upućuje sud da prilikom odlučivanja da li će se povrat uzeti kao otežavajuća okolnost uzme u obzir:
- da li je ranije delo iste vrste kao i novo delo
- da li su dela učinjena iz istih pobuda
- okolnosti pod kojima su dela učinjena
- koliko je vremena proteklo od ranije osude, tj izdržane, oproštene ili zastarele kazne
- prilikom odmeravanja kazne sud se mora kretati u okviru propisane kazne za novo delo za koje odmerava kaznu učiniocu koji je već jedanput bio osuđivan
U teoriji je poznata i podela na generalni i specijalni povrat:
- Kod generalnog povrata učinilac posle osude za neko krivično delo vrši krivično delo koje sa ranijim nije srodno.
- Kod specijalnog povrata on vrši istovrsno odnosno srodno krivično delo.
Ovu podelu indirektno prihvata i KZ
- upućuje sud da prilikom odlučivanja da li će povrat uzeti kao otežavajuću okolnost uzme u obzir srodnost ranije učinjenog i novog krivičnog dela
Sporno je kako treba reagovati na višestruki povrat
- moguće rešenje je i to da se na povećanu opasnost učinioca uz kaznu odmerenu prema opštim pravilima reaguje i specijalnom merom bezbednosti
- naša sudska praksa nije koristila mogućnost pooštravanja kazne u slučaju višestrukog povrata
