U pogledu pravne prirode saučesništva razlikuju se dve teorije:
- principalna teorija
- ne pravi razlika između izvršioca i saučesnika
- saučesništvo postoji uvek kada je neko od učesnika preduzeo određenu radnju, i za nju samostalno odgovara nezavisno od drugih učesnika
- akcesorna teorija
- pravi razliku između izvršioca i saučesnika
- izvršilac predstavlja centralnu figuru, i delo se smatra njegovim jer je on izvršio krivično delo, a saučesnici na neki način, a ne izvršenjem, učestvuju u ostvarenju krivičnog dela
Akcesorna teorija je prihvaćena kod nas a vladajuća je i u kz većine evropskih zemalja, kao i u teoriji.
- dvostruka akcesornost
- postojanje izvršioca je nužan uslov za postojanje saučesništva:
- bez postojanja drugog saizvršioca nema saizvršilaštva
- bez postojanja izvršioca nema ni podstrekavanja ni pomaganja
- kvantitativna akcesornost
- postojanje saučesništva zavisi od toga u kojoj je meri izvršilac ostvario kriminalno ponašanje
- ako je krivično delo dovršeno, kvantitativna akcesornost postoji
- ako je delo samo pokušano, saučesništvo će postojati samo ako je taj pokušaj kažnjiv
- kvalitativna akcesornost
- postojanje saučesništva zavisi od toga šta je izvršilac ostvario, tj da li je ostvario krivično delo sa svim njegovim obaveznim elementima ili je za postojanje saučesništva dovoljno ostvarenje nekih elemenata opšteg pojma krivičnog dela
- nekoliko varijanti akcesornosti:
- potpuna akcesornost
- izvesno vreme bila prihvaćena
- nužno je da je izvršilac ostvario krivično delo sa svim njegovim bitnim elementima, a naročito da je postojala i krivica
- to je dovelo do neprihvatljivih rezultata, naročito kada je izvršilac lice koje nije uračunljivo i krivo
- u tom slučaju nije postojalo ni krivično delo, pa samim tim ni saučesništvo
- limitirana akcesornost
- prema njoj se ne traži da je izvršilac postupao sa krivicom, već je dovoljno da je ostvario sve objektivne elemente krivičnog dela
- hiperekstremna akcesornost
- danas nigde nije prihvaćena
- polazi od toga da sve okolnosti koje imaju značaj za postojanje krivičnog dela, krivice ili odmeravanja kazne kod izvršioca prenose se i na sve ostale učesnike u krivičnom delu
- minimalna akcesornost
- za postojanje saučesništva dovoljno je da su ostvarena bitna obeležja bića krivičnog dela, a ne i njegova protivpravnost
- prema ovoj varijanti bi postojalo saučesništvo i onda kada bi neko pomogao drugome u nužnoj odbrani
- potpuna akcesornost
- da li je za postojanje saučesništva i odgovornost saučesnika dovoljno da glavni izvršilac ostvari samo nehatno krivično delo
- shvatanje da podstrekavanje u nehatnom delu nije saučesništvo nego posredno izvršilaštvo
- ako se pođe od limitirane akcesornosti pre će postojati saučesništvo ako kod izvršioca postoji nehat
Krivicu izvršioce ne treba zahvetavi jer je individualna
- nije relevantna za saučesnike
- za njihovu odgovornost, krivica mora postojati kod svakog saučesnika
