Odnos krivičnog prava i morala dolazi do izražaja kod odnosa krivičnog dela i moralnog prestupa.
Postoje tri shvatanja o tome kakav bi taj odnos trebalo da bude:
- krivično pravo treba da obuhvati etički minimum – krivična dela su istovremeno najteže povrede morala
- krivično pravo treba da bude neutralno u odnosu na moral
- krivično pravo treba da ide i dalje pružajući zaštitu moralnim shvatanjima i da razvija i jača nove moralne vrednosti
Postoji opšta saglasnost o postojećem odnosu morala i krivičnog prava.
- uobičajeno se predstavlja kao odnos dva kruga koji se seku
- jedan deo ponašanja je istovremeno i kd i moralni prestup
Zajedničke karakteristike:
- moral vrši i zaštitnu funkciju
- većina moralnih normi ima i svoj objekt zaštite
- isti objekt kojem se i krivičnim pravom pruža zaštita
- ili je neodređen, iracionalan, ili manje vrednosti od onih objekata kojim se zaštita pruža krivičnim pravom
Razlike:
- kp i moralne norme se razlikuju prema načinu nastanka i subjektima koji ih stvaraju
- krivično pravo je racionalni normativni sistem, moral se zasniva na emotivnim i iracionalnim razlozima
- moralne norme se ne moraju nužno obrazlagati racionalnim razlozima
- pravo mnogo više naglašava spoljnu a moral unutrašnju stranu čovekovog ponašanja
- poštovanje i primena pravnih normi postiže se prinudom, a kod moralnih postoji dobrovoljnost
Neopravdana je i nerealna težnja da se krivičnim pravom zaštita pruža moralnim shvatanjima pošto onima koja su stvarno usvojena nije ni potrebna kp zaštita.
- moralna shvatanja ne bi mogla biti objekt krivičnopravne zaštite
Ponašanje koje predstavlja napad na određeno dobro mora biti i predmet moralne osude iz dva razloga:
- moral je mnogo ekstenzivniji od krivičnog prava i obuhvata i beznačajne moralne prestupe, sumnjivo je ukoliko neko ponašanje ne predstavlja moralni prestup
- krivično pravo je sasvim neefikasno u odnosu na ponašanja koja nisu predmet i moralne osude
- ako nema konsenzusa većine u pogledu moralne osude, nema opravdanja kp intervencije
- mora se poći od elementarnih moralnih vrednosti koje prihvata većina ljudi
Nije poželjno težiti moralizaciji krivičnog prava ili juridizaciji morala jer su to dva samostalna normativna sistema.
