Odnos sa krivičnim naukama – sa krivičnim procesnim pravom, kriminalnom politikom, kriminologijom, penologijom, kriminalistikom…
Odnos sa naukom krivičnog procesnog prava:
- kpp proučava krivični postupak sa pravnog aspekta
- obuhvata sistem pojmova o procesnim subjektima i procesnim radnjama krivičnog postupka
- sporno je da li je kpp bliža krivičnom pravu ili drugim procesnim disciplinama
- preplitanje u obradi nekih instituta koji imaju svoj kp i procesnopravni aspekt
- ekstradicija u okviru kpp ali ima i svoje materijalnopravne aspekte
- nauka kpp nije dostigla nivo razvijenosti nauke kp
- kpp je akcesorno materijalnom kp i služi njegovom ostvarivanju
Odnos sa kriminalnom politikom:
- prema tradicionalnom shvatanju k. politika je deo nauke kp
- danas joj se sve više priznaje samostalnost
- bavi se izučavanjem svih oblika društvene reakcija na kriminalitet
- racionalna i organizovana delatnost usmerena na suzbijanje kriminaliteta
- izvesna kriminalnopolitička se moraju razmatrati i u okviru same nauke kp
- pravnodogmatska obrada pojedinih instituta često vodi kritičkim zaključcima što za posledicu može imati usavršavanje tih instituta
- kriminalna politika u užem smislu – krivičnopravna politika
- na koji način se kp koristi u suzbijanju kriminaliteta
- kakvo kp odgovara postavljenim idealima, budućnost i sl
- kriminalna politika u širem smislu
- bavi se i drugim sredstvima podobnim za suzbijanje kriminaliteta
Odnos sa kriminologijom, penologijom i kriminalistikom:
- sve te discipline imaju zajednički cilj kao i kp – suzbijanje kriminaliteta
- kriminologija se bavi etiologijom i fenomenologijom kriminaliteta a po nekim shvatanjima i pitanjima društvene kontrole
- u okviru nje se razvila i viktimologija
- kp treba da dobije podatke o razmerama kriminaliteta i njegovoj uslovljenosti u zemlji
- penologija se bavi izučavanjem procesa izvršenja krivičnih sankcija
- kriminalistika se bavi otkrivanjem krivičnih dela i njihovih učinilaca
- bliža je nauci kpp nego nauci kp
- nauka kp se mora naročito u traganju za materijalnim pojmom kp i kd mora osloniti i na rezultate do kojih se došlo u pomenutim disciplinama
Odnos sa naukama prava o privrednim prestupima i prekršajnog prava:
- one u velikoj meri koriste rezultate do kojih je došla nauka kp
Odnos sa naukom međunarodnog kp:
- nauka međunarodnog kp mora polaziti od nauke kp i mjp
- važniji je odnos sa naukom kp
- moraju se imati u vidu stavovi i specifičnosti nauke međunarodnog prava
Odnos s pravnim naukama – dve grupe pravnih nauka:
- nauke prava opšteg karaktera
- u kp postoje instituti i oblasti gde su istorija, teorija i filozofija prava nezaobilazni
- mnogi problemi filozofije prava potiču iz kp
- nauke koje izučavaju pozitivnopravne grane prava
- odnos je određen predmetom izučavanja ovih nauka
- pri izučavanju posebnog dela kp neka ponašanja predviđena kao kd imaju značaj i za druge pravne nauke
Odnos sa drugim naučnim disciplinama:
- filozofija, sociologija, psihologija, soc. politika, soc. patologija, sudska medicina, sudska psihijatrija i neke druge koje su od značaja samo za pojedina kd
- u nekim slučajevima kp traži u njima opšte polazne koncepte za rešavanje svojih problema
- neke druge kao sudska medicina i psihijatrija imaju za cilj bolju i efikasniju primenu važećeg kp
