Hipotekarni poverilac ima dve vrste prava:
- pravo potraživanja prema dužniku
- založno pravo na hipotekovanoj nepokretnosti
Hipotekarni poverilac ima pravo da zahteva od dužnika da ispuni obavezu, a ako ovaj to ne učini dobrovoljno, može tražiti da se namiri iz dužnikove imovinske mase, a to znači iz vrednosti bilo koje dužnikove stvari.
Na pasivnoj strani, kod hipoteke najčešće postoji samo jedno lice.
- dužnik u obligacionom odnosu i istovremeno sopstvenik hipotekovane nepokretnosti
- događa se da je jedno lice dužnik u obligacionom odnosu, a da neko drugo lice pristaje da se hipoteka konstituiše na njegovoj nepokretnosti
- sin student želi da uzme kredit od banke za kupovinu stana
- njegov otac može kao sopstvenik kuće konstituisati hipoteku u korist banke za sinovljev dug
- banka, kao poverilac, ima potraživanje prema dužniku
- ako dužnik ne ispuni svoju obavezu banka može zahtevati da svoje potraživanje namiri iz vrednosti hipotekovane nepokretnosti koja se nalazi u svojini dužnikovog oca
