Zemljišne knjige su javne knjige, što znači da je njihova sadržina dostupna svačijem saznanju.
- svako može tražiti da pogleda bilo koji zemljišno knjižni uložak i zahtevati da mu se izda pismeni izvod iz zemljišnih knjiga
- pravo razgledanja se odnosi na glavnu knjigu, zbirku isprava i na pomoćne knjige
Mogućnost razgledanja zemljišnih knjiga i dobijanje pismenog izvoda ne zavisi od toga da li lice koje traži uvid ili pismeni izvod iz zemljišnih knjiga, ima neki pravni interes za to.
- svako lice može tražiti da pogleda zemljišne knjige i zahtevati prepise ili izvatke
- znatno je šire od stanovišta, švajcarskog, nemačkog prava, u kojima je potrebno dokazivati opravdan interes da bi se zemljišne knjige mogle razgledati i da bi se dobio pismeni izvod.
Poznavanje zemljišno-knjižnog stanja se pretpostavlja i ta je pretpostavka neoboriva.
- onaj ko nije ispitao stanje nepokretnosti u zemljišnim knjigama ne može se pozivati na svoju savesnost
- moguća je samo savesnost u pogledu onih činjenica koje nisu upisane u zemljišne knjige
- vanknjižno stanje
Zemljišne knjige vode organi javne vlasti-zemljišno-knjižni sudovi.
- omogućava potpunu nepristrasnost kad je reč o sadržini upisa
- prilikom upisa u zemljišno-knjižni sud ispituje da li su ispunjeni potrebni uslovi
- dosledna primena načela legaliteta
- može se smatrati da je sadržina zemljišnih knjiga verodostojna

One thought on “Načelo javnosti”