Sticanje stvarnih službenosti na osnovu pravnog posla

Pravni posao na osnovu kojeg se stiče stvarna službenost može biti: ugovor između vlasnika povlasnog i poslužnog dobra i testament vlasnika poslužnog dobra.

Ugovor zaključen između vlasnika

  • mora biti pismen i predstavlja samo titulus
    • za nastanak službenosti kao stvarnog prava je potreban jos i modus acquirendi
  • modus se sastoji u upisu u zemljišne odnosno intabulacione knjige
    • za upis je potrebna saglasnost vlasnika poslužnog dobra (clausula intabulandi)
      • ako on uskrati pristanak, vlasnik povlasnog dobra može odobrenje za upis izdejstvovati sudskim putem
    • ukoliko je poslužno dobro u susvojini, za punovažnost ugovora potrebna je saglasnost svih suvlasnika
  • ugovor koji služi za sticanje službenosti može biti teretan ili dobročin, a može biti osnov za sticanje bilo koje službenosti
    • na osnovu ugovora se može steći službenost koja derogira zakonsku službenost ustanovljenu u korist suseda, pod opštim uslovom da se to ne protivi javnom poretku

Testament može biti osnov za sticanje službenosti na 2 načina:

  1. Vlasnik poslužnog dobra može naredbom poslednje volje ostaviti službenost u korist nekog dobra, čiji se vlasnik sad pojavljuje kao legatar.
    • testator mora biti isključivi vlasnik poslužnog dobra, a ne samo suvlasnik
    • za nastanak službenosti potreban je i upis u javne knjige
  2. Vlasnik nepokretnosti može naredbom poslednje volje, nepokretnost podeliti naslednicima, predviđajuci da će jedna od parcela (nepokretnosti) koje ovako nastaju biti opterećena službenošću u korist onih drugih
    • njivu zavešta dvojici, uz naredbu da na teret onog dela koji ima izvor postoji službenost prolaza i uzimanja vode u korist drugog dela odnosno druge novoformirane parcele

Neka strana prava priznaju i tzv. svojinske službenosti.

  • ŠGZ: vlasnik dve nepokretnosti može jednu od njih opteretiti službenošću u korist ove druge
    • otuđenjem jedne od nepokretnosti službenost se javlja sa svim svojim dejstvima i bez potrebe da se zaključuje ugovor i uopšte bilo šta preduzima (a do tad je pritajena)
    • ova mogućnost može biti od velike koristi za vlasnike kompleksa zemljišta namenjenih parcelisanju i prodaji radi izgradnje većeg broja zgrada
  • AGZ: kad vlasnik povlasnog dobra postane vlasnik poslužnog dobra, a službenost se ne ispiše iz zemljišnih knjiga, kasnijim otuđenjem jedne od dve nepokretnosti službenost se automatski aktivira sa svim pravnim dejstvima

Postavi komentar