1. Kriterijum podele i Pojam
Podela je izvršena prema deljivosti predmeta obligacije (činidbe).
• Deljive obligacije: One čiji se predmet može podeliti i ispuniti u delovima, a da ti delovi imaju ista svojstva kao i celina i da se time ne gubi ništa od vrednosti.
◦ Primeri: Isplata novca, predaja žita (genus stvari), oranje njive.
• Nedeljive obligacije: One čiji se predmet mora izvršiti odjednom (u celosti) jer bi se podelom uništila njegova suština ili umanjila vrednost.
◦ Primeri: Predaja žive životinje, automobila, izrada umetničke slike.
2. Vrste nedeljivosti (Bitni elementi)
Nedeljivost može biti dvojaka:
• Prirodna (Apsolutna) nedeljivost: Proističe iz same prirode stvari ili činidbe.
◦ Primer: Predaja trkačkog konja ili dijamanta (fizička deoba uništava stvar).
◦ Napomena: Obaveze koje glase na nečinjenje su po pravilu nedeljive.
• Pravna (Relativna/Ugovorena) nedeljivost: Obaveza je po prirodi deljiva, ali su stranke ugovorile da se smatra nedeljivom.
◦ Primer: Plaćanje cene odjednom, iako je novac prirodno deljiv.
3. Pravni značaj: Režim kod množine subjekata (Ključno za ispit)
Podela na deljive i nedeljive obligacije je pravno relevantna prvenstveno kada u obligacionom odnosu učestvuje više dužnika ili više poverilaca.
A. Kod DELJIVIH obligacija
Važi pretpostavka da je obligacija podeljena:
• Više dužnika: Obaveza se deli na jednake delove i svaki dužnik odgovara samo za svoj deo (nema solidarnosti, osim ako je ugovorena).
• Više poverilaca: Potraživanje se deli i svaki poverilac zahteva samo svoj deo.
• IZUZETAK (Ugovori u privredi): Ako deljiva obaveza ima više dužnika i nastala je iz ugovora u privredi, zakonska pretpostavka je solidarna odgovornost (osim ako je izrično isključena).
B. Kod NEDELJIVIH obligacija
Zbog prirode predmeta (ne može se seći), obligacija ne može biti podeljena, pa važe stroža pravila:
• Više dužnika: Smatra se da duguju solidarno (poverilac može tražiti celu stvar od bilo kog dužnika).
• Više poverilaca:
◦ Ako solidarnost nije ugovorena, jedan poverilac može tražiti ispunjenje samo ako su ga ostali ovlastili.
◦ U suprotnom, dužnik mora ispuniti obavezu svim poveriocima zajedno ili predmet položiti sudu.
4. Dejstva: Raskid i Nemogućnost ispunjenja
• Raskid ugovora:
◦ Kod nedeljivih obaveza: Nepotpuno ispunjenje je uvek razlog za raskid.
◦ Kod deljivih obaveza: Delimično neispunjenje ne mora biti razlog za raskid, osim ako poverilac zbog toga ne može ostvariti cilj ugovora.
• Nemogućnost ispunjenja:
◦ Ako ispunjenje deljive obaveze postane nemoguće u jednom delu (npr. propao deo robe), poverilac može tražiti preostali deo ako mu to odgovara.
