Obligacije sa množinom subjekata dele se prema načinu na koji subjekti duguju ili potražuju istu činidbu. Ova podela je uslovljena deljivošću predmeta obligacije:
• Ako je predmet deljiv: Obligacija može biti podeljena ili solidarna.
• Ako je predmet nedeljiv: Obligacija može biti samo solidarna (jer se predmet ne može fizički podeliti).
Podeljene obligacije
Pojam i Definicija:
• To je obligacija u kojoj postoji više dužnika tako da svaki duguje samo svoj deo, ili više poverilaca tako da svaki ima pravo samo na svoj deo.
• Uslov: Predmet obligacije mora biti deljiv.
Pravna priroda:
• Smatra se da je to jedna obligacija (a ne više njih) jer potiče iz jednog izvora (npr. jednog ugovora) i ima jedan predmet.
• Međutim, ta činidba je in concreto (u stvarnosti) podeljena među subjektima.
Vrste:
• Aktivna podeljena obligacija: Više poverilaca potražuje od jednog dužnika. Svaki poverilac može zahtevati isplatu samo svog dela, a dužnik se oslobađa namirenjem tog konkretnog dela.
• Pasivna podeljena obligacija: Više dužnika duguje jednom poveriocu. Poverilac od svakog može tražiti samo njegov deo, a dužnik se oslobađa isplatom svog dela.
Dejstva (Pravna sudbina delova): Delovi podeljene obligacije imaju zasebnu pravnu sudbinu:
• Svaki deo posebno prestaje ispunjenjem, prebijanjem ili otpuštanjem duga.
• Docnja i zastarelost nastupaju posebno za svaki deo.
• Izuzetak: Poništaj ili raskid ugovora deluje prema svima i utiče na sve delove podjednako.
Solidarne obligacije
• Definicija: Solidarna obligacija je nedeljiva ili nepodeljena obligacija sa više subjekata na jednoj strani (dužničkoj ili poverilačkoj).
• Predmet: Može biti po prirodi nedeljiv ili deljiv ali nepodeljen.
• Suština: Svaki subjekat duguje ili potražuje ceo dug (in solidum), a ispunjenje od strane jednog gasi obligaciju prema svima.
Vrste solidarnosti (Prema stranama)
Zavisno od toga na kojoj strani postoji množina subjekata:
• Pasivna solidarnost (Množina dužnika):
◦ Svaki od više dužnika dužan je da ispuni ceo dug.
◦ Kada jedan dužnik namiri poverioca, svi ostali se oslobađaju obaveze.
• Aktivna solidarnost (Množina poverilaca):
◦ Svaki od više poverilaca ovlašćen je da zahteva isplatu celog duga.
◦ Kada dužnik isplati celu tražbinu jednom poveriocu, oslobađa se obaveze prema svima.
Izvori solidarnosti (Osnov nastanka)
Solidarnost može nastati na osnovu zakona (propisana) ili ugovora (ugovorena). Treba razlikovati izvor obligacije (npr. šteta) od osnova solidarnosti (zakon koji kaže da štetnici odgovaraju solidarno).
A. Solidarnost iz pravnih poslova (Ugovora):
• Ugovor o građenju: Više izvođača po sistemu „ključ u ruke“ odgovara solidarno.
• Ugovor o nalogu: Više nalogodavaca odgovara solidarno nalogoprimcu; više nalogoprimaca odgovara solidarno nalogodavcu.
• Nasleđivanje: Više onerata (onih koji su dužni da ispune legat) odgovara solidarno legataru.
B. Solidarnost iz delikta (Prouzrokovanja štete):
• Saizvršioci: Više lica koja zajedno pričine štetu.
• Vlasnici vozila: Imaoci motornih vozila u sudaru odgovaraju solidarno trećim licima.
• Roditelj i dete: Kada oboje odgovaraju za štetu koju je dete prouzrokovalo.
• Poslodavac i zaposleni: Za namernu štetu zaposlenog.
C. Ostali zakonski slučajevi:
• Sanaslednici: Odgovaraju solidarno za dugove ostavioca (do visine svog dela).
• Supružnici: Za obaveze nastale radi podmirenja potreba zajedničkog života.
• Izdržavanje: Više lica koja su po zakonu dužna da daju izdržavanje.
Pravna priroda (Teorijska podela)
Iako ZOO ne propisuje posebna pravila (ne pravi razliku u režimu), teorija razlikuje:
• Korealne (Savršene) obligacije:
◦ Nastaju iz ugovora i tim istim ugovorom je odmah ugovorena solidarnost.
◦ Izvor nastanka i izvor solidarnosti su isti (volja stranaka).
• Obligacije in solidum (Nesavršene):
◦ Izvor obligacije može biti raznolik (ugovor, delikt), ali je solidarnost nametnuta zakonom zbog specifične situacije.
◦ Primer: Zakonska solidarnost u privrednim ugovorima ili kod naknade štete.
Dispozitivnost zakonske solidarnosti
• Zakon može propisati solidarnost imperativno ili dispozitivno.
• Kada je norma dispozitivna, stranke mogu ugovorom isključiti zakonsku solidarnost (npr. isključenje pasivne solidarnosti kod ugovora u privredi).
Zakonske pretpostavke
Kada nije izričito navedeno o kakvoj se obligaciji radi, primenjuju se sledeća pravila o teretu dokazivanja:
• U građanskom pravu (Opšte pravilo):
◦ Pretpostavlja se da je obligacija PODELJENA i to na jednake delove (ravne časti).
◦ Ovo važi i za dužničku i za poverilačku stranu. Teret dokazivanja je na onome ko tvrdi da je ugovorena solidarnost ili drugačija podela.
• U privrednom pravu (Ugovori u privredi):
◦ Pretpostavlja se PASIVNA SOLIDARNOST.
◦ Kada deljiva obaveza ima više dužnika iz ugovora u privredi, pretpostavka je da svi duguju solidarno.
◦ Teret dokazivanja je na onom ko tvrdi da je obaveza podeljena.
