1. Pojam i Svrha pasivne solidarne obligacije
• Definicija: Odnos u kome postoji više dužnika, pri čemu svaki odgovara poveriocu za celu obavezu, a poverilac može zahtevati ispunjenje od koga hoće (sve dok obaveza ne bude potpuno ispunjena).
• Dejstvo ispunjenja: Kada jedan dužnik ispuni obavezu, ona prestaje i svi ostali dužnici se oslobađaju.
• Funkcija: To je lično sredstvo obezbeđenja. Poverilac je zaštićen od insolventnosti jednog dužnika jer svaki odgovara svom svojom imovinom.
• Modaliteti: Svaki solidarni dužnik može dugovati pod različitim uslovima (drugi rok, uslov i sl.).
2. Odnosi između poverioca i dužnika (Spoljni odnos)
U ovom delu ispita ključno je razlikovati činjenice koje deluju prema svima (objektivne) i one koje deluju samo prema jednom (subjektivne).
A. Činjenice sa objektivnim dejstvom (Koriste svima)
1. Isplata: Gašenje duga od strane jednog oslobađa sve.
2. Docnja poverioca: Ako poverilac padne u docnju prema jednom dužniku (npr. odbije prijem ispunjenja), u docnji je i prema svim ostalim.
B. Činjenice sa subjektivnim dejstvom (Pogađaju samo jednog)
1. Docnja dužnika: Ako jedan dužnik kasni, to nema dejstva prema ostalima. Opomena ili tužba upućena jednom ne pogađa ostale.
2. Priznanje duga: Ako jedan dužnik prizna dug, to ne obavezuje ostale.
3. Odricanje od zastarelosti: Odricanje jednog dužnika od navršene zastarelosti nema dejstva prema ostalim.
3. Načini prestanka i specifični instituti
Morate znati kako sledeći instituti utiču na sudbinu solidarne obaveze:
• Prebijanje (Kompenzacija):
◦ Dužnik može prebiti sopstveno potraživanje prema poveriocu u celosti.
◦ Dužnik se može pozvati na potraživanje svog sadužnika prema poveriocu samo do visine dela tog sadužnika u solidarnoj obavezi (ne za ceo iznos).
• Otpuštanje duga:
◦ Pravilo: Sporazumno otpuštanje sa jednim oslobađa sve (obaveza se gasi).
◦ Izuzetak (Ad personam): Ako je otpuštanje ograničeno samo na tog dužnika, obaveza se smanjuje za njegov deo, a ostali odgovaraju solidarno za ostatak.
• Prenov (Novacija):
◦ Novacija sa jednim dužnikom oslobađa sve ostale (stara obaveza se gasi).
◦ Ako je ograničena samo na deo tog dužnika, obaveza se smanjuje za taj deo.
• Poravnanje:
◦ Poravnanje jednog dužnika sa poveriocem nema dejstva prema ostalima, osim ako oni odluče da ga prihvate (ako im je u interesu).
• Sjedinjenje (Konfuzija):
◦ Kad se u istom licu spoje svojstva poverioca i jednog dužnika (npr. nasleđivanje), obaveza ne prestaje u celosti, već se smanjuje za deo koji pada na tog dužnika.
4. Zastarelost (Specifičan režim)
• Prekid i obustava: Prekid zastarelosti (tužbom ili priznanjem) prema jednom dužniku ne važi za ostale.
• Regres i zastarelost: Ako jedan dužnik plati dug (jer prema njemu nije zastareo), on ima pravo na regres i od onih dužnika prema kojima je obaveza zastarela.
5. Unutrašnji odnosi (Regres)
Nakon što je poverilac namiren, odnos se seli među dužnike:
• Pravna priroda: Solidarna obligacija se ugasila. Nastaje pravni odnos regresa (nije subrogacija kao kod jemstva).
• Pravo isplatioca: Dužnik koji je platio ima pravo da od svakog sadužnika traži njegov deo.
• Utvrđivanje delova:
◦ Ako nije drugačije ugovoreno, delovi su jednaki.
• Rizik insolventnosti (Solidarnost u regresu):
◦ Ako se od jednog dužnika ne može naplatiti njegov deo, taj gubitak se deli srazmerno na sve dužnike, uključujući i onog koji je platio i onog koga je poverilac eventualno oslobodio duga.
Razlika u dejstvu isplate:
1. Kod jemstva, kad jemac plati, dolazi do zakonske cesije (subrogacije) – jemac stupa na mesto poverioca i prelaze mu sva prava.
2. Kod pasivne solidarnosti, kad dužnik plati, obligacija se gasi, a nastaje potpuno novo pravo na regres prema sadužnicima.
