Pojam/Definicija
- Upravljanje: Odnosi se na rešavanje najvažnijih pitanja u društvu koja izlaze iz okvira redovne delatnosti (statusne promene, promena pravne forme, prijem novog člana, promena imena ili sedišta).
- Poslovođenje: Predstavlja uobičajeno, redovno poslovanje društva (npr. organizacija rada, izdavanje naloga, pregovori za zaključenje ugovora).
- Zastupanje: Preduzimanje pravnih radnji u ime i za račun društva prema trećim licima.
Organi društva (Upravljanje i odlučivanje)
- Neformalnost organa: Zakon ne zabranjuje da ortačko društvo formira organe poput društava kapitala (npr. Skupština, direktor), ali se zbog povećanih troškova oni retko osnivaju, te ortaci odluke donose neformalno na sastancima.
- Odlučivanje van redovne delatnosti: U ovim pitanjima (upravljanje u užem smislu) zahteva se apsolutna jednoglasnost svih ortaka, i ugovorom se ne može predvideti odlučivanje većinom.
- Odlučivanje u okviru redovne delatnosti: Pravilo je takođe jednoglasnost, ali se osnivačkim ugovorom može predvideti odlučivanje većinom (npr. za usvajanje godišnjeg obračuna ili oduzimanje poslovođenja).
- Kvorum i glasanje: Zakonska pretpostavka je glasanje „po glavama“ (svaki ortak ima pravo na jedan glas). Ako se ugovori većinsko odlučivanje, ono se može računati i srazmerno visini udela.
- Sukob interesa: Ortak nema pravo glasa kada se odlučuje o pitanjima u kojima je u sukobu interesa sa društvom (npr. njegovo isključenje ili spor).
- Ratio legis (Zloupotreba prava): Pravo na upravljanje je lično pravo, ali ukoliko ortak neopravdano uskraćuje saglasnost (blokira rad društva), to može biti osnov za njegovo isključenje.
Poslovođenje i zastupanje
- Zakonsko zastupanje: Ukoliko nije drugačije ugovoreno, svaki ortak je samostalni zakonski zastupnik i samostalni poslovođa društva, što je i njegovo pravo i obaveza.
- Organizacija poslovođenja: Ugovorom se vođenje poslova može poveriti samo jednom ili nekolicini ortaka (tzv. poslovođe). Treće lice (lice van društva) ne može biti poslovođa, već mu se može dodeliti samo prokura.
- Vrste poslovođenja:
- Samostalno: Svaki poslovođa deluje nezavisno. Međutim, drugi poslovođa ima pravo na protest (prigovor). Ako uloži protest, radnja se stopira i o njoj odlučuju svi ortaci jednoglasno.
- Zajedničko: Zahteva se saglasnost svih poslovođa za preduzimanje radnje, osim u hitnim slučajevima gde bi odlaganje prouzrokovalo štetu društvu.
- Mešovito: Kombinacija prethodna dva, gde su poslovi podeljeni ugovorom.
- Pravo na obaveštenost: Da bi ortak mogao validno da odlučuje, zakon mu garantuje pravo na uvid u poslovne knjige i isprave, koje se može ostvariti i sudskim putem.
Prestanak poslovođenja i zastupanja
- Prenos ovlašćenja: Poslovođa može preneti svoje ovlašćenje na drugog ortaka ili treće lice isključivo uz saglasnost svih ostalih ortaka, ali i dalje solidarno odgovara za radnje tog lica.
- Otkaz poslovođe: Poslovođa može jednostrano dati otkaz ugovorom o poslovođenju, ali on mora biti dat u pisanoj formi uz obavezu poštovanja otkaznog roka, kako bi društvo imalo vremena da preuzme poslove.
- Oduzimanje ovlašćenja: Ostali ortaci ne mogu po slobodnoj volji „smeniti“ poslovođu (osim ako nije ugovoreno većinsko odlučivanje), već se oduzimanje vrši sudskom odlukom po tužbi. Potrebni su opravdani razlozi poput nesposobnosti ili teže povrede dužnosti (npr. zloupotreba položaja, kršenje zabrane konkurencije).
- Specifičnost spora: Ukoliko društvo pokrene sudski spor protiv ortaka koji je ujedno i zastupnik, on ne sme zastupati društvo u tom sporu, već ostali ortaci izdaju punomoćje trećem licu.
