Opšti pojam krivičnog dela – shvatanja u našoj teoriji

Opšti deo kp se bavi samo određivanjem opšteg pojma kd a ne i određivanjem pojmova pojedinih kd

  • utvrđivanje opštih obeležja koje mora posedovati ponašanje da bi se moglo smatrati kd

Klasičan pojam kd:

  • prisutan donedavno u našoj teoriji
  • potiče iz starije nemačke doktrine
  • relativno jednostavan pojam
    • relativno jasni pojmovi
    • prednost i za primenu odnosno praksu

Pojam krivičnog dela:

  • u formalnom smislu
    • ograničava se na pravne elemente
    • veći značaj za nauku kp
    • nije dovoljno samo formalno određivanje kd
  • u materijalnom smislu
    • određuje suštinu krivičnog dela – sadržinu
    • nauka kp se može baviti ovim samo u ograničenoj meri
      • ostalim naukama ostavlja detaljniju i sveobuhvatniju analizu
    • određivanje materijalnog pojma se svodi na nastojanje da se postave materijalni kriterijumi za određivanje koje ponašanje zaslužuje da bude proglašeno kd
    • pojam se u materijalnom smislu uglavnom svodio na društvenu opasnost nekog ponašanja

Opšti pojam krivičnog dela:

  • u ranijoj teoriji delo učinjeno sa vinošću koje je društveno opasno, protivpravno i u zakonu određeno kao kd
  • ranije zakonodavstvo sadrži nepotpunu definiciju
    • društveno opasno delo koje je zakonom određeno kao krivično i čija su obeležja određena zakonom
    • protivpravnost se ne spominja a ni krivica
    • na prvo mesto se stavlja element društvene opasnosti – zak. motiv inkriminisanja
  • ranija teorija unosi i protivpravnost i vinost
  • obavezni elementi su tako smatrani:
    • delo čoveka
      • radnja, posledica i uzročna veza između njih
    • društvena opasnost
      • danas napuštena kao samostalan obavezan element opšteg pojma kd
      • uslov koji bi svako ponašanje trebalo da ispunjava da bi bilo kd a ne element koje svako kd poseduje
      • jedini element materijalnog karaktera u starijoj teoriji
      • relativni karakter
        • neko ponašanje nije opasno za sva društva i u svim vremenskim periodima
      • može se stepenovati kod određenog tipa ponašanja
        • pojedina ponašanja nisu društveno opasna u istom stepenu a jesu kd
        • potrebno je da ponašanje sadrži u sebi dovoljnu količinu dr. opasnosti da bi bilo kd
    • protivpravnost
      • kršenje nekog pravnog propisa ljudskom radnjom
      • pošto nije svako delo u zakonu uvek kd, bilo je potrebno uneti ovaj element
      • osnovi za isključenje protivpravnosti i kod onih ponašanja koja su predviđena kao kd
    • određenost u zakonu
      • ograničava širok krug protivpravnih ponašanja na ona protivpravna koja su proglašena kd
      • u vezi sa načelom zakonitosti u kd 
      • subjekt i objekt kd treba dovesti u vezu sa predviđenošću u zakonu
        • ne unose se u opšti pojam ali su u tesnoj vezi sa nekim elementima tog pojma
    • vinost
      • određeni psihički odnos učinioca prema svom delu
      • subjektivna strana kd

 

Prostorno važenje krivičnog zakonodavstva

Pravila o prostornom važenju krivičnog zakonodavstva rešavaju pitanje čije će kz u konkretnom slučaju biti primenjeno (koje države).

Svaka država teži da primeni svoje kz kada za to ima interesa.

Četiri principa u krivičnom pravu obezbeđuju primenu ks prema učiniocu kd – teritorijalni, personalni, realni i univerzalni.

Teritorijalni princip:

  • osnovni princip važenja našeg kz §6KZ
  • ostali principi se primenjuju u slučajevima kada se ne može primeniti teritorijalni princip – ako je delo učinjeno u inostranstvu
  • kz Srbije se primenjuje na sva krivična dela koja su učinjena na teritoriji Srbije nezavisno od državljanstva učinioca
    • teritorija – suvozemna teritorija, vodene površine unutar njenih granica, vazdušni prostor nad njima
  • proširen je principom zastave broda i registracije aviona
    • važi za svakoga ko učini kz na domaćem brodu bez obzira gde se nalazi, civilnom vazduhoplovu dok je u letu ili domaćem vojnom vazduhoplovu bez obzira gde se on nalazi
  • krivično zakonodavstvo čini KZ i sve kp odredbe u sporednom kz
  • postoji mogućnost da se krivično gonjenje stranca koji je učinio delo na teritoriji Srbije pod uslovom uzajamnosti ustupi stranoj državi §6, stav 5KZ)
    • Zakon o međunarodnoj pravnoj pomoći u krivičnim stvarima 2009. ne postavlja uslove u pogledu vrste ili težine učinjenog dela
  • ako je delo učinjeno na teritoriji Srbije a u stranoj državi je pokrenut ili dovršen krivični postupak, gonjenje u Srbiji po odobrenju rep. javnog tužioca 
  • izuzetak – lica sa potpunim diplomatskim imunitetom, predviđeno mjp a primenjuje se nac. zakonodavstvo
    • procesna smetnja za vođenje krivičnog postupka a ne osnov za isključivanje postojanja kd

Realni princip:

  • krivično pravo jedne države primenjuje se na sva kd učinjena na štetu te države ili njenih građana
  • primarni realni princip 
    • naše kz važi za svakog ko u inostranstvu učini neko kd protiv ustavnog uređenja i bezbednosti RS ili učini delo falsifikovanja novca iz §223. ako se falsifikovanje odnosi na domaći novac
    • važi i za neko od 8 kd terorizma uvedenih ZID KZ 2012.
      • naše kz bez nekih dodatnih uslova se primenjuje na svakog ko u inostranstvu izvrši neko od navedenih kd
        • primaran i obligatoran princip – apsolutna primena našeg prava
    • naše kp će biti primenjeno i kada je učinilac u inostranstvu osuđen i kaznu izdržao
      • strano pravo nema nikakav značaj u ovim slučajevima, strana sudska presuda se samo uračunava u kaznu koju izrekne domaći sud
  • supsidijarni realni princip
    • kz Srbije važi i za stranca koji u inostranstvu učini prema našoj zemlji neko drugo kd a ne samo neko iz člana 7 KZ u odnosu na koji se primenjuje primarni realni princip
    • i za stranca koji učini kd prema državljaninu Srbije
    • potrebno je da se stranac zatekne na teritoriji naše zemlje ili da joj bude ekstradiran §9 stav 1
    • ako je učinjeno prema našoj zemlji – realni princip, ako je na štetu našeg državljanina – pasivni personalni princip 
      • realni princip koji je supsidijarnog karaktera
    • nema potrebe za primenom našeg kp ako je došlo do primene stranog kp

Personalni princip:

  • aktivni personalni princip naše kz važi za državljanina Srbije kad u inostranstvu učini neko drugo kd osim kd obuhvaćenih primarnim realnim principom ako se zatekne na teritoriji naše zemlje ili joj bude ekstradiran
    • primeniće se i na onog učinioca koji je postao državljanin Srbije nakon što je učinio kd
  • razlog primene je da naši državljani dolaskom u Srbiju ne izbegnu odg. za kd učinjena u inostranstvu jer joj ne mogu biti ekstradirani

Univerzalni princip:

  • kz Srbije važi i za stranca koji prema stranoj državi ili prema strancu učini u inostranstvu kd za koje se prema zakonodavstvu te zemlje može izreći zatvor u trajanju od 5 godina ili teža kazna
  • uslovi:
    • da se stranac zatekne na našoj teritoriji a ne bude ekstradiran
    • da je delo kažnjivo po zakonu zemlje u kojoj je učinjeno
      • izuzetak – ako je u pitanju delo koje se prema pravnim načelima međunarodne zajednice smatra kd
        • gonjenje po odobrenju rep. javnog tužioca
  • sud ne može izreći težu kaznu od one koju predviđa kz zemlje u kojoj je delo učinjeno
  • supsidijarni karakter
  • u praksi se po pravilu vrši ekstradicija stranca ako su ispunjeni uslovi
    • ipak obezbeđuje primenu ks

Posebni uslovi za primenu supsidijarnog realnog principa, personalnog i univerzalnog principa:

  • neće biti primenjeni ako:
    1. učinilac je potpuno izdržao kaznu na koju je u inostranstvu osuđen
    2. učinilac je u inostranstvu pravosnažnom presudom oslobođen, kazna zastarela ili oproštena
    3. ako je prema neuračunljivom učiniocu u inostranstvu primenjena mera bezbednosti
    4. ako je za kd po stranom zakonu potreban zahtev oštećenog a taj zkon nije podnet
      • nepravedno i nepotrebno učinioca u ovim slučajevima ponovo kažnjavati
  • uslov za primenu da se za kd kažnjava i po zakonu zemlje u kojoj je delo učinjeno
    • izuzetci – ako nije predviđeno u zakonu te zemlje može se goniti u RS ako:
      • ako postoji odobrenje rep. javnog tužioca
      • ako je predviđeno potvrđenim međ. ugovorom

Uračunavanje pritvora i kazne izdržane u inostranstvu:

  • bilo bi nepravedno ako se primeni domaće pravo ne uračunati vreme provedeno u pritvoru ili deo kazne u kaznu izrečenu od strane domaćeg suda
  • ako se ne radi o kaznama iste vrste uračunavanje po oceni suda
  • obavezno je kod primene svih principa prostornog važenja
  • kod supsdijarnog realnog, personalnog i univerzalnog uračunavanje kazne izdržane u inostranstvu samo ako je učinilac delimično izdržao,
    • ako je izdržao u celini do gonjenja neće doći
  • do uračunavanja kod teritorijalnog principa
    • samo ako dođe do primene našeg kp
  • kod primarnog realnog principa neće ni doći do primene stranog kp pa nema potrebe ni za uračunavanjem
    • ako dođe, uvek dođe do uračunavanja

Vremensko važenje krivičnog zakonodavstva

Krivični zakon stupa na snagu onog dana kada je to izričito propisano.

  • vreme od dana donošenja do stupanja na snagu je po pravilu duže nego kod drugih zakona
    • potreba da se građani upoznaju sa novim krivičnim zakonom
  • moguće je da se propiše da neke odredbe kasnije stupaju na snagu u odnosu na ceo zakon
  • često traje duže i od godinu dana
  • ako nije izričito propisan dan stupanja, opšte pravilo je da stupa na snagu 8 dana od dana objavljivanja u službenom glasilu
    • moguće je odrediti i kraće vreme kod krivičnog zakona u načelu ne bi bilo opravdano

Vremensko važenje krivičnog zakona:

  • §5KZ – na učinioca kd se primenjuje zakon koji je važio u vreme izvršenja kd

Izuzetak – obavezna retroaktivna primena zakona koji je blaži za učinioca

  • ako je novi zakon stroži, on se ni u kom slučaju ne može retroaktivno primeniti
  • ako se zakon izmeni više puta posle kd primeniće se onaj zakon koji je najblaži
  • prilikom procene se uzimaju u obzir i međuzakoni – interimni zakoni – zakoni koji su važili posle zakona koji je važio u vreme izvršenja kd a pre zakona koji je važio u vreme suđenja
  • procenjivanje da li je jedan zakon blaži
    1. najpovoljnija situacija za učinioca kada novi zakon učinjeno delo uopšte ne predviđa kao krivično – dekriminalizacija
    2. kada predviđa nove osnove isključenja kd
    3. kada predviđa nove osnove za oslobođenje od kazne
    4. kada propisuje blažu kaznu po meri
    5. kada se zakoni razlikuju u pogledu mogućnosti za izricanje kazne
  • prilikom upoređivanja kp odredba se posmatra u celini
    • uzima se u obzir ceo kz, sve odredbe koje su relevantne za konkretan slučaj
    • nije dozvoljeno uzeti rešenja iz posebnog dela novog kz a primeniti odredbe opšteg dela iz ranije važećeg kz ili obrnuto
    • uzimaju se u obzir i drugi zakoni jer od njih često zavisi i postojanje određenih kd
  • ako se ne može utvrditi koji je zakon blaži – primenjuje se zakon koji je važio u vreme izvršenja kd
    • retroaktivno dakle samo ako je blaži za učinioca, ako nije utvrđeno primenjuje se opšte pravilo – zakon koji je važio u vreme izvršenja kd
  • pri upoređivanju normi imati u vidu konkretan slučaj
    • jedna ista norma može u jednom slučaju biti blaža a u drugom stroža
    • prvo se mora supsumirati činjenično stanje koje postoji u slučaju i pod ranije važeću i pod novu normu pa tek onda odlučiti koju primeniti
  • do kada se može primeniti blaži zakon
    • prihvatljivo je da je moguća primena blažeg i posle donošenja pravosnažne presude ako se o stvari ponovo meritorno odlučuje

Zakoni sa ograničenim vremenskim trajanjem: 

  • u nekim situacijama se reaguje donošenjem zakona koji su stroži
  • posle prolaska vanrednih okolnosti, ti zakoni prestaju da važe
  • problem da li te zakone treba primenjivati se rešava izričitom zakonskom odredbom kojom se isključuje mogućnost primene blažeg zakona u slučaju zakona sa ograničenim vremenskim trajanjem
  • KZ sada rešava ovo pitanje tako što se na učinioca kd koje je predviđeno zakonom sa određenim vremenskim trajanjem primenjuje taj zakon bez obzira na to kad mu se sudi osim ako tim zakonom nije drukčije određeno
    • kriminalnopolitički argumenti koji ukazuju da zbog specifičnosti zakona sa ograničenim vremenskim trajanjem treba isključiti primenu kasnijeg blažeg zakona

 

Pojam krivičnog prava

Krivično pravo je grana pozitivnog prava čija je osnovna funkcija zaštitna funkcija koju ostvaruje propisivanjem određenih ponašanja kao krivičnih dela i krivičnih sankcija za ta dela kao i uslova za njihovu primenu prema učiniocima krivičnih dela.

Cilj krivičnog prava je suzbijanje kriminaliteta. Krivično pravo je nužno za zajednički život ljudi.

  • zasniva na pretpostavci da većina građana neće vršiti krivična dela
  • samo manjina vrši krivična dela
  • nije moguće uvek primeniti krivične sankcije.
  • nije ni poželjno primeniti sankcije na svakog učinioca krivičnog dela
    • česta primena kazne i drugih sankcija otupljuje njihovu oštricu.
  • suviše selektivna i retka primena krivičnog prava slabi njegovu zaštitnu funkciju.

Krivično pravo je zakonsko pravo odnosno zasnovano je na zakonu.

  • jedini pravni akt kojim se može propisati krivičnopravna norma je zakon

Krivično pravo u objektivnom smislu je sistem zakonskih normi i deo pozitivnog prava.

  • uobičajeno se smatra u objektivnom smislu ako drukčije nije naglašeno
  • dve celine na koje se krivično pravo deli su
    • opšti deo i
      • sadrži odredbe relevantne za sve ili većinu krivičnih dela
    • posebni deo
      • sadrži zakonske norme kojima se predviđaju pojedina krivična dela

Krivično pravo u subjektivnom smislu je pravo na kažnjavanje (ius puniendi) i pripada samo državi.

  • zasniva se na državnoj prinudi
  • kao grana prava i kao deo javnog prava državno pravo
  • njegove granice se moraju iznova preispitivati

Naziv krivično pravo je prihvatljiviji od kaznenog jer kazna ne samo da nije jedina krivična sankcija nego se i vezuje za centralni pojam na kome se zasniva krivično pravo – krivica.

Sredstva suzbijanja društveno opasnih ponašanja:

  • represivna
    • primena sankcije u odnosu na već učinjeno krivično delo
    • okrenuta su prošlosti
    • krivično pravo
      • krajnji cilj je ipak prevencija
      • represija je u funkciji prevencije
  • preventivna
    • nastoji se sprečiti društveno opasno ponašanje pre nego što je učinjeno
    • okrenuta su budućnosti
    • mere i aktivnosti u oblasti socijalne politike

Fragmentarni karakter krivičnog prava se ogleda u tome što ono treba da pruža zaštitu samo određenim vrednostima, najvrednijim a ne svim dobrima.

  • ni ta zaštita nije potpuna već se štite samo od najopasnijih oblika napada

Mapa uma