Vreme izvršenja krivičnog dela važno je za rešavanje više pitanja u krivičnom pravu: vremensko važenje krivičnog zakona, zastarelost, utvrđivanje krice učinioca, maloletstvo, krivična dela koja kao konstitutivno obeležje imaju određeno vreme…
U pogledu određivanja vremena izvršenja krivičnog dela postoje 3 teorije:
- Teorija delatnosti – vremenom izvršenja se smatra vreme kada je preduzeta radnja izvršenja
- Teorija posledice – vremenom izvršenja se smatra vreme kad je nastupila posledica
- Teorija jedinstva – vremenom izvršenja se smatra i vreme kad je preduzeta radnja i vreme kad je nastupila posledica
- u većini slučajeva bi došlo do nerešivih situacija ako se vremenom izvršenja krivičnog dela ne bi smatrao jedan momenat
Naš zakon se opredelio za teoriju delatnosti, što znači da se vremenom izvršenja krivičnog dela smatra vreme kada je preduzeta radnja izvršenja, a kod krivičnih dela nečinjenja vreme kada je propustio radnju koju je bio dužan da preduzme.
- kod pokušaja krivičnog dela
- izvršen kada je preduzeta radnja izvršenja
- kod produženog krivičnog dela
- momenat preduzimanja poslednje radnje koja ulazi u sastav produženog krivičnog dela
- kod trajnih krivičnih dela
- vreme kada je dovršena radnja izvršenja
- za saučesnike
- vreme kada je preduzeo radnju saučesništva, bez obzira na to kada je preduzeta radnja izvršenja
