Zakonsko založno pravo

Zakonsko založno pravo se zasniva kada nastanu činjenice predviđene zakonom.

Razlike od ugovornog založnog prava:

  1. ugovorno založno pravo nastaje ako se dužnik saglasi da stvar preda poveriocu u zalogu, ili da optereti svoju nepokretnost u njegovu korist
    • zakonsko založno pravo nastaje i kad dužnik na to ne pristane
  2. ugovorno založno pravo nastaje kada je pokretna stvar predata poveriocu, ili kada je za nepokretnosti izvršen upis u javne knjige
    • zakonsko založno pravo može postojati i bez publiciteta
    • kod pokretnih stvari za zakonsko založno pravo nije potrebno da dužnik preda stvar založnom poveriocu u državinu
      1. mogu imati lica (špediteri, prevoznici) koja su u jednom trenutku imala državinu stvari ali je sad nemaju
    • zakonsko založno pravo se ne upisuje u zemljišne knjige
  3. zakonsko založno pravo ima po pravilu pravo prvenstva u odnosu na ugovorno založno pravo

Zakonska hipoteka nema publicitet koji se obezbeđuje ugovornoj i sudskoj hipoteci.

  • slaba strana zakonskog založnog prava jer treća lica ne mogu saznati za njegovo postojanje iz javnih knjiga u koje se inače takva prava upisuju

Društveno-političke zajednice imaju zakonsko založno pravo na nepokretnosti poreskog obaveznika, radi obezbeđivanja neisplaćenih poreza i doprinosa, koji se odnose na tu nepokretnost, i koji su dospeli za poslednjih godinu dana.

  • jedino se troškovi izvršnog postupka namiruju pre ovih potraživanja
  • izuzetak jer docnije nastalo zakonsko založno pravo ima prvenstvo u odnosu na ranije stečenu ugovornu hipoteku

One thought on “Zakonsko založno pravo

Postavi komentar