1. POJAM I KRITERIJUM PODELE
Podela se vrši prema tome da li obaveze iz ugovora nastaju za jednu ili za obe ugovorne strane.
• Pravna priroda nastanka: Svaki ugovor je dvostrani pravni posao (jer zahteva saglasnost volja dva subjekta). Međutim, prema dejstvima, oni se dele na:
◦ Jednostrano-obavezne: Ugovori koji stvaraju obavezu samo za jednog ugovornika, dok druga strana ne duguje ništa,.
◦ Dvostrano-obavezne (Sinalagmatične): Ugovori koji stvaraju uzajamne obaveze za oba ugovornika. Svaka strana je istovremeno i dužnik i poverilac.
▪ Terminologija ZOO: Zakonodavac koristi izraz „dvostrani ugovori“ da označi ovu vrstu.
▪ Sinonimi: Uzajamni, recipročni, sinalagmatični ugovori.
2. BITNI ELEMENTI I TEMELJ (Ratio legis)
Kod dvostranih ugovora, ključni princip je načelo jednake vrednosti uzajamnih davanja (princip ekvivalentnosti).
• Kauza (Osnov): Osnov obvezivanja jedne strane je izvršenje obaveze druge strane. Strana pristaje da bude dužnik samo da bi zauzvrat dobila korist od ispunjenja obaveze saugovornika.
• Interes: Poverilac kod ovih ugovora ima specifičan „interes ispunjenja“ – on pristaje da duguje da bi pribavio korist.
3. DEJSTVA I SPECIFIČNI PRAVNI INSTITUTI (Najvažniji deo ispita!)
Zbog načela jednake vrednosti, za dvostrane ugovore važe posebni pravni mehanizmi zaštite koji se ne primenjuju na jednostrano obavezne ugovore.
Taksativno nabrojani instituti zaštite ekvivalentnosti:
• Prigovor neispunjenja ugovora: Strane su dužne da obaveze ispune istovremeno (osim ako nije drugačije ugovoreno). Jedna strana može odbiti ispunjenje dok druga ne ispuni svoje.
• Odgovornost za nedostatke: Kad je ugovor teretan, postoji odgovornost za pravne i materijalne nedostatke ispunjenja.
• Raskid zbog neispunjenja: Ako jedna strana ne ispuni obavezu, druga može raskinuti ugovor prostom izjavom ili tražiti ispunjenje.
• Promenjene okolnosti (Rebus sic stantibus): Mogućnost sudske revizije ili raskida ako okolnosti otežaju ispunjenje ili svrhu ugovora.
• Prekomerno oštećenje (Laesio enormis): Rušljivost ugovora zbog nesrazmere u davanjima.
• Zelenaški ugovor: Ništavost ugovora ako se koristi nevolja druge strane.
• Nemogućnost ispunjenja: Prestanak ugovora usled nemogućnosti za koju niko nije odgovoran.
• Nepravični opšti uslovi: Sud može odbiti primenu strogih uslova jedne strane radi zaštite jednakosti.
4. PROBLEM „DVOSTRANO NESAVRŠENIH“ UGOVORA (Teorija vs. Pozitivno pravo)
U teoriji se pominju „nepravi dvostrano-obavezni ugovori“ – oni koji nastaju kao jednostrani, ali se kasnije pojavi obaveza i za drugu stranu.
• Primer: Besplatna ostava. Ostavoprimac jedini ima obavezu (da čuva i vrati stvar). Ali, ako pretrpi štetu ili troškove, ostavodavac mora da ih naknadi.
• Stav prava (Važno!): Ovi ugovori ostaju jednostrano-obavezni.
◦ Obrazloženje: Naknadna obaveza (npr. naknada troškova) ne nastaje iz ugovora, već na osnovu zakona povodom ugovora. Da bi ugovor bio dvostran, obaveze moraju proisticati iz same saglasnosti volja u trenutku nastanka.
5. PRIMERI
• Dvostrano obavezni: Prodaja, razmena (trampa), zakup, ugovor o delu.
• Jednostrano obavezni: Poklon, jemstvo.
