Za osnivanje akcionarskog društva u srpskom pravu neophodna su dva konstitutivna akta:
- Osnivački akt
- Statut
Istorijska napomena: ZPD nastavlja tradiciju prihvatanja koncepta dva akta, ali uvodi radikalnu novinu u pogledu njihovog međusobnog odnosa i promenljivosti u odnosu na ranija zakonska rešenja.
Ova dva akta se međusobno suštinski razlikuju po svojoj pravnoj prirodi, formi i sadržini:
- Osnivački akt (Prvi konstitutivni akt)
- Ima formu odluke o osnivanju (ako društvo osniva jedan osnivač) ili ugovora o osnivanju (ako ga osniva više lica).
- Sačinjava se u pisanoj ili elektronskoj formi (digitalizovani dokument), uz obaveznu overu potpisa osnivača (koju može zameniti kvalifikovani elektronski potpis ili pečat). Registracija u APR-u je obavezna.
- Nepromenljivost: Osnivački akt se ne menja. On služi isključivo za registraciju, nakon čega iscrpljuje svoje pravno dejstvo i postaje istorijski dokument.
- Sadržina mu je iscrpno (taksativno) propisana zakonom (tzv. zatvorena lista) i obuhvata isključivo: elemente individualizacije (poslovno ime, sedište, pretežna delatnost), identifikaciju osnivača, podatke o akcijama i informacije o ulozima (rokovi uplate/unosa i iznosi). U njega se ne smeju unositi drugi elementi.
- Statut (Najvažniji interni akt)
- Zahteva pisanu ili elektronsku formu i takođe se obavezno registruje.
- Prvi statut donose osnivači. Za razliku od osnivačkog akta, statut je akt koji je podložan naknadnim izmenama.
- Sadržina mu je propisana kao minimalna (otvorena lista). Pored obaveznih elemenata (podaci o akcijama, visini kapitala, ograničenja prenosa akcija, sazivanje skupštine, određivanje organa i njihovog delokruga), statut može sadržati i fakultativne elemente prilagođene potrebama društva (npr. odobreni kapital, statutarne rezerve, uvođenje kumulativnog glasanja, itd.). Služi pretežno za uređivanje upravljanja društvom.
Odnos između akata
- Odsustvo hijerarhije: Prema važećem pravu, osnivački akt nije najviši akt u odnosu na statut (ne postoji hijerarhija među njima).
- Ova dva akta moraju biti usklađena samo u momentu registracije društva.
- Ratio legis: Ovakvo rešenje omogućava potpunu fleksibilnost. Sve što je prvobitno navedeno u osnivačkom aktu (koji ostaje istorijski dokument), kasnije se može menjati isključivo kroz izmene statuta u skladu sa novim potrebama poslovanja.
- Obavezujuće dejstvo: Osnivački akt i statut automatski obavezuju akcionara od dana sticanja tog svojstva, bez potrebe za davanjem posebne izjave o prihvatanju.
Nadležnosti povodom statuta
- Skupština akcionara ima isključivu nadležnost da donosi novi statut, kao i da usvaja izmene i dopune postojećeg.
- Kvorum i većina: Odluka o izmeni statuta donosi se običnom apsolutnom većinom (obična većina glasova svih akcionara sa pravom glasa), osim ako samim statutom nije propisana strožija većina.
- Nakon svake izmene, zakonski zastupnik ima zakonsku dužnost da sačini, potpiše i registruje prečišćeni tekst statuta.
