Organi uprave u društvu s ograničenom odgovornošću

Pojam/Definicija

  • Direktor: Pojedinačni organ društva koji operativno vodi poslove društva i njegov je isključivi zakonski zastupnik prema trećim licima.
  • Nadzorni odbor: Zborni organ upravljanja i nadzora koji postoji isključivo ukoliko je osnivačkim aktom predviđen dvodomni sistem upravljanja.
  • Ratio legis (Razdvajanje funkcija): U društvu lica po pravilu postoji jedinstvo svojine i upravljanja, jer poslove vode sami ortaci. U društvu kapitala (DOO), zakon omogućava razdvajanje ovih funkcija, te funkciju vođenja poslova i zastupanja društva mogu preuzeti lica koja nisu članovi (vlasnici) društva.

Pravna priroda i osnovne karakteristike

  • Broj i svojstvo direktora: DOO mora imati barem jednog direktora koji isključivo mora biti fizičko lice. Ukoliko ima više direktora, ostali mogu biti i pravna lica. U DOO se nikada ne obrazuje odbor direktora (kao u AD), već svaki direktor ima svoju samostalnu funkciju.
  • Sastav Nadzornog odbora: Mora se sastojati od neparnog broja članova, a zakon propisuje minimum od tri člana.
  • Inkompatibilnost (Smetnje): Zakon strogo propisuje ko ne sme biti član nadzornog odbora. To ne sme biti lice koje je već direktor ili prokurista u tom društvu, lice koje je u nadzornom odboru u više od pet drugih društava, kao ni lice osuđivano za krivična dela protiv privrede.

Osnivanje i akti

  • Zasnivanje odnosa: Imenovanjem se uspostavlja ugovorni odnos između direktora i društva (to ne mora nužno biti ugovor o radu, može biti menadžerski ugovor). Ovi odnosi, naknade i eventualni podsticaji uređuju se aktima društva, s tim da naknada direktoru ne sme biti određena kao procentualno učešće u dobiti društva.
  • Prvi direktori i članovi nadzornog odbora mogu biti imenovani već u samom osnivačkom aktu, dok se kasnije biraju odlukom nadležnog organa. Svi zatsupnici se moraju upisati u Registar.

Organi društva (Upravljanje)

  • Sistemi upravljanja i imenovanje:
    • Jednodomno upravljanje: Društvo ima Skupštinu i direktora(e). Skupština direktno imenuje i razrešava direktora.
    • Dvodomno upravljanje: Društvo ima Skupštinu, Nadzorni odbor i direktora. U ovom sistemu, Skupština bira Nadzorni odbor, a onda Nadzorni odbor bira i razrešava direktora.
  • Nadležnosti Direktora:
    • Zastupanje: Istupanje prema trećim licima. Ukoliko ima više direktora, pravilo je (za razliku od društva lica) da važi presumpcija zajedničkog zastupanja, zbog manjeg nivoa poverenja vlasnika.
    • Vođenje poslova: Unutrašnja organizacija rada (presumpcija nadležnosti – direktor obavlja sve što nije izričito dato drugom organu).
    • Izvršna i sekretarska funkcija: Sprovođenje odluka Skupštine i NO, obaveza vođenja poslovnih knjiga, sastavljanje finansijskih izveštaja i prijavljivanje registru.
  • Nadležnosti Nadzornog odbora:
    • Nadzorna: Kontrola rada direktora, provera poslovanja i finansijskih izveštaja. Podnosi Skupštini godišnji izveštaj.
    • Kadrovska: Imenovanje direktora.
    • Poslovna (Saglasnost): Direktor mora pribaviti saglasnost Nadzornog odbora za specifične poslove: sticanje i otuđenje udela u drugim društvima, raspolaganje nepokretnostima (van redovnog toka), ugovaranje zajmova, i posebno za pravne poslove u kojima postoji sukob interesa direktora.
  • Kvorum i rad Nadzornog odbora:
    • Zaseda na sednicama (minimum četiri godišnje).
    • Kvorum čini većina ukupnog broja članova.
    • Odluke se po pravilu donose običnom većinom prisutnih (glasanje po glavama, s tim da pri jednakoj podeli glasova preteže glas predsednika).
    • Kooptacija: Ukoliko broj članova NO padne ispod predviđenog, preostali članovi mogu sami imenovati (kooptirati) do dva nova člana do prve naredne sednice Skupštine.

Prava i obaveze članova (Organa uprave)

  • Prestanak funkcije Direktora: Odvija se istekom mandata, smrću, ostavkom, usled zakonskih smetnji, ali i razrešenjem.
    • Razrešenje: Organ koji ga je izabrao može razrešiti direktora u svakom trenutku (jednostrani raskid) bez navođenja razloga. Direktor nema pravo na sudski povraćaj na funkciju, ali ima pravo na naknadu štete ukoliko dokaže da je razrešenje bilo nezakonito.
    • Ostavka: Direktor je može podneti u svakom momentu. Ako je u pitanju jedini direktor, dužan je da obavlja hitne poslove najduže 30 dana dok se ne izabere novi.
  • Odgovornost članova Nadzornog odbora: Oni odgovaraju za štetu nastalu nesavesnim donošenjem odluka. Za štetu odgovaraju solidarno svi koji su glasali „za“, ali i lica koja su bila ustupljena sa glasanja, pa čak i oni koji su bili odsutni sa sednice, ukoliko se u roku od osam dana po saznanju za odluku njoj pisano ne usprotive.

Prestanak/Statusne promene

  • Sudsko postavljanje privremenog zastupnika: Ukoliko društvo ostane bez direktora, a ne registruje novog u roku od 30 dana, dešava se blokada funkcionisanja. Tada svaki član ili zainteresovano lice može zatražiti od suda da u hitnom postupku (u roku od 8 dana) postavi privremenog zastupnika kako bi se društvo održalo u pravnom prometu. Dok je društvo bez direktora, punovažna je izjava volje trećeg lica upućena bilo kom članu društva ili Nadzornog odbora.

Postavi komentar