Politička krivična dela su ona koja ugrožavaju unutrašnju i spoljnu bezbednost zemlje ili svaki napad na državu shvaćenu kao vlast.
Mogu se razlikovati:
- veleizdaja – dela kojima se ugrožava vlast iznutra i
- izdaja – pomaganje neprijatelja, špijunaža
- terorizam – osoben tip ovog kriminaliteta
Lica koja vrše ovakva dela su u osnovi konvencionalni prestupnici čija je bitna crta uverenost u svoju istinu i opravdanost svojih ubeđenja.
Stav je da je ugrožavanje bezbednosti zemlje kažnjivo samo ako se vrši protivpravnim nasilnim aktima.
Deklaracija o osnovnim principima pravde za žrtve zločina i zloupotrebe moći (7. Kongres UN za sprečavanje zločina i postupanje sa prestupnicima, Milano 1985) je ukazala da milioni ljudi pate zbog zločina i zloupotrebe moći.
Kriminalitet vladajućih – Ponti
- nosioci političke vlasti često nju zloupotrebljavaju za protivzakonito bogaćenje ili
- za obračun sa političkim protivnicima zabranjenim sredstvima
- zatim je koriste da spreče krivični progon za ovakva dela što obezbeđuje imunitet
Zločini vlasti – Hagan – kršenje ljudskih prava koje vrše javni službenici ili njihovi agenti:
- tajne policije koje se formiraju sa ciljem da uguše svaku ozbiljniju opoziciju vladi i sve političke aktivnosti unutar državnih granica
- kršenje ljudskih prava političkih protivnika
- genocid
- zločini policije
- nezakonito praćenje, prisluškivanje i eksperimentisanje
Šira definicija političkog kriminaliteta – sve kriminalne aktivnosti koje se vrše iz ideoloških razloga
Zločini države – kršenje ljudskih prava od strane države
Terorizam
Vid političkog kriminaliteta kojim se putem nepredvidivog nasilja teže ostvariti promene u društvu.
Terorizam je sistematsko ubijanje i razaranje ili pretnja da će oni biti primenjeni kojim se zastrašuju pojedinci, grupe, zajednice ili vlasti da bi se iznudili određeni zahtevi.
Prema kriterijumu domicilnosti:
- domaći – napad izvode državljani protiv svoje zemlje
- međunarodni – karakteriše ga element inostranosti
Prema sredstvima koje koriste i objektima koji se napadaju – Siegel:
- revolucionarni – napada se na vlast, predstavnike i one koji je podržavaju
- politički – protiv onih koji se suprotstavljaju političkoj ideologiji terorista
- nacionalistički – manjinska etnička ili religiozna grupa koristi nasilje da bi stvorila nezavisnu državu
- ciljni – napada se na predstavnike i/ili vlade koje se proglašavaju neprijateljskim
- od države sponzorisani – prisiljava podanike na poslušnost napadom na manjine i oponente
- nuklearni – mogu iskoristiti nuklearno oružje radi pretnje
- kriminalni – terorističke grupe posežu za distribucijom droge ili kidnapovanjima kako bi popunile fondove za svoje aktivnosti
- protiv životne sredine
Gaines i Leroy – prema sredstvima – onaj koji koristi:
- biološko i hemijsko oružje
- dostignuća visoke tehnologije – sajber terorizam
- transportna sredstva
- oružja manje snage
Bitne crte terorističkih akata – kriterijum za razlikovanje terorizma od delatnosti koje sa njim imaju neke zajedničke osobine (terorom npr)
- ne postoji ideološka grupa za koju se unapred može znati da za njim neće posegnuti niti postoji sredstvo za koje procene da će biti delotvorno da ga ne upotrebe
- specifični akti koje karakteriše:
- komunikacija – ne mogu dovesti sami po sebi do promene u društvu, zato prenose poruke javnosti o uzrocima i ciljevima delovanja
- zastrašivanje – stvaranje kolektivnog straha i osećaja potpune nesigurnosti
- amoralnost
- protivzakonitost
Način izveštavanja medija je od izuzetnog značaja za uspeh ciljeva koje teroristi postavljaju. Zbog toga mediji imaju posebnu strategiju izveštavanja o terorističkim akcijama koje zadovoljavaju interes javnost, a s druge strane vode računa da ne postanu sredstvo propagande terorističkih organizacija.
