Podela na poljske i kucne službenosti u rimskom pravu je bila od praktičnog velikog značaja, jer je režim sticanja, odnosno gubljenja bio različit.
- od najvažnijih savremenih zakonika ovu podelu priznaju Austrijski građanski zakonik i Francuski građanski zakonik, ali joj ne pridaju nikakav značaj
U rimskom i savremenim pravima imamo različit kriterijum razlikovanja poljskih i kucnih službenosti:
- u rimskom pravu merodavna je bila priroda poslužnog dobra:
- kućna službenost je ona koja nužno pretpostavlja zgradu jer se vrši na njoj, bez obzira na to gde se kuća nalazi i kakva je priroda povlasnog dobra
- pravo na kisnicu sa tudjeg krova je uvek kućna sluzbenost i kad postoji radi navodnjavanja livade
- poljska službenost je ona koja se vrši na zemljištu bez obzira da li na njemu postoji zgrada ili ne, a nije važno da li postoji u korist drugog zemljišta ili u korist zgrade
- kućna službenost je ona koja nužno pretpostavlja zgradu jer se vrši na njoj, bez obzira na to gde se kuća nalazi i kakva je priroda povlasnog dobra
- u savremenim zakonicima merodavna je priroda povlasnog dobra, tako da službenost može biti nekad poljska, nekad kućna, u zavisnosti od toga kakvo je povlasno dobro
- pravo prolaza može postojati kako u korist zemljišta, tako i u korist zgrade
Danas je ova podela bez značaja.
Pravnik 