Obaveštavanje je radnja kojom zainteresovana lica (adresati) saznaju pravno i ekonomski značajne činjenice o društvu i njegovom poslovanju.
- Deli se na unutrašnje (usmereno ka članovima, upravi i zaposlenima) i spoljašnje (usmereno na treća lica, poverioce i javnost, dominantno kroz finansijske izveštaje).
- Ratio legis: Pojačanu dužnost obaveštavanja javnosti imaju javna akcionarska društva zbog zaštite investitora na tržištu kapitala.
Pravna priroda i osnovne karakteristike
- Imperativni karakter: Ovo pravo uređeno je prinudnim normama Zakona o privrednim društvima (ZPD) i društvo ga ne može ukinuti niti ograničiti unutrašnjim aktima, osim iz zakonom izričito opravdanih razloga (npr. zaštita poslovne tajne).
- Pripada svakom članu bez obzira na veličinu udela u osnovnom kapitalu.
- Ovo je lično i neprenosivo pravo, ali ga član može ostvarivati preko punomoćnika ili uz pomoć stručnih lica (npr. advokat, računovođa, inženjer).
- Pravo na obaveštavanje obuhvata dva uža ovlašćenja: 1. Pravo na dobijanje odgovora i 2. Pravo uvida u akte i dokumente.
Osnivanje i akti
- Iako društvo ne može ukinuti ovo pravo, ono ima ovlašćenje da opštim aktom (npr. statutom ili pravilnikom) uredi način njegovog ostvarivanja (npr. uvid se vrši samo u određeno vreme, uz prisustvo ovlašćenog lica, kako se ne bi remetio proces rada).
Organi društva (Upravljanje) – Nadležnost za obaveštavanje Zavisno od pravne forme društva, članovi ostvaruju ovo pravo (postavljaju pitanja i traže uvid) pred sledećim organima:
- Ortačko i komanditno društvo (OD i KD): Nadležan je poslovođa, a članovi društva lica i sami vrše neposredan nadzor nad poslovanjem.
- Društvo s ograničenom odgovornošću (DOO): Nadležan je direktor, koji članovima mora omogućiti pristup aktima i poslovnim knjigama.
- Akcionarsko društvo (AD): Nadležni su direktor, odbor direktora ili nadzorni odbor (u zavisnosti od toga da li je upravljanje jednodomno ili dvodomno i u čiju nadležnost spada konkretno pitanje).
Prava i obaveze članova/akcionara
- Pravo na dobijanje odgovora:
- Služi primarno radi adekvatnog ostvarivanja prava glasa.
- U AD-u, akcionar ima pravo da postavlja pitanja članovima uprave pre sednice Skupštine o tačkama dnevnog reda, a odgovor se pruža na samoj sednici.
- Uskraćivanje odgovora: Odgovor se izuzetno može uskratiti ako bi se time nanela šteta društvu, učinilo krivično delo (odavanje poslovne tajne) ili je podatak već dostupan na internet stranici društva. U slučaju neopravdanog uskraćivanja, član stiče pravo na uvid.
- Pravo uvida (Pristup i kopiranje):
- Član podnosi pisani zahtev u kom obavezno navodi predmet uvida (koji akt/dokument traži) i svrhu uvida (da li planira da podatak saopšti trećem licu).
- Društvo može odbiti zahtev ako postoji bojazan da bi se podatak iskoristio protivno interesima društva (nanošenje štete). Ipak, sud u praksi strogo ceni ovo ograničenje, te rukovodilac ne može proizvoljno odbiti pristup članu samo na osnovu sopstvene ocene.
- Specifičnost u AD: Uvid u osnivački akt, statut, zapisnike Skupštine i godišnje izveštaje ne sme se suštinski organičavati, već samo radi identifikacije podnosioca. Ako su akti na sajtu društva, smatra se da je uvid omogućen.
- Sudska zaštita (ZPD): Ukoliko društvo ne omogući uvid u roku od 8 dana, član u narednih 30 dana može podneti zahtev sudu. Postupak je vanparnični i hitan, a sud donosi odluku u roku od 8 dana.
- Zabrana zloupotrebe i obaveza čuvanja tajne:
- Član ne sme da vrši ovo pravo na štetu društva (npr. šikaniranje organa).
- Podatke sme koristiti isključivo za navedenu svrhu. U suprotnom, odgovara društvu za naknadu štete, a u težim slučajevima može trpeti najstrožu statusnu sankciju – isključenje iz društva.
Prestanak/Statusne promene
- Specifičnost kod stečaja i reorganizacije: Ukoliko je društvo izašlo iz stečaja kroz usvajanje plana reorganizacije, njegovi poverioci su ovlašćeni da vrše pravo uvida u akte i dokumente kao da su članovi društva, i to pravo traje sve dok im društvo ne ispuni preuzete obaveze iz plana.
