Izveštavanje javnosti predstavlja ukupnost radnji kojima javno akcionarsko društvo omogućava učesnicima na tržištu da saznaju podatke od značaja za ocenu isplativosti i rizičnosti raspolaganja hartijama od vrednosti.
- Ratio legis (Informaciona simetrija): Osnovni cilj ovog instituta je obezbeđivanje informacione simetrije (jednake obaveštenosti svih učesnika). Time se štite ulagači i sprečava se „trgovina upućenog“ (insider trading), gde bi uprava ili krupni akcionari, koristeći nejavne informacije, ostvarili neuobičajenu dobit na račun neobaveštenih sitnih akcionara.
Pravna priroda i osnovne karakteristike
- Obaveznost (POZITIVNO PRAVO): Izveštavanje je obavezno samo za javna akcionarska društva. Nejavna (zatvorena) društva nemaju ovu obavezu, već samo dostavljaju finansijske izveštaje privrednom registru (APR).
- Izuzeci: Od ove zakonske obaveze izričito su izuzeta javnopravna lica (država i centralna banka), kao i javna društva koja su izdala isključivo skupe dužničke hartije čija je nominalna vrednost najmanje 50.000 evra po komadu.
- Objektivna odgovornost: Javno društvo obavezno mora da prikaže i „prljav veš“ ukoliko to utiče na cenu hartija. Za netačnost i nepotpunost podataka u izveštajima, društvo, članovi uprave i revizor (koji je dao pozitivno mišljenje) objektivno i solidarno odgovaraju za štetu koju ulagači pretrpe (npr. zbog pada kursa).
- Adresati: Izveštaji se upućuju na tri adrese: 1) ulagačima (kako bi doneli investicionu odluku), 2) Komisiji za hartije od vrednosti (radi nadzora i kontrole) i 3) organizatoru tržišta / berzi (ako su hartije primljene u trgovinu).
Vrste, forma i rokovi izveštavanja Izveštaji imperativno moraju biti u pisanoj formi, sa tabelarnim prikazima, i obavezno se objavljuju na internet stranici društva (o trošku društva), gde moraju biti dostupni najmanje 5 godina.
- Redovno izveštavanje (objavljivanje u tačno propisano vreme):
- Godišnji izveštaj: Obavezno za sva javna društva. Rok je najkasnije 4 meseca po isteku poslovne godine.
- Polugodišnji izveštaj: Obavezno samo za ona društva čijim se hartijama trguje na organizovanom tržištu (kotirana društva). Rok je najkasnije 2 meseca po isteku polugodišta (do 31. avgusta).
- Kvartalni (tromesečni) izveštaj: Najstroža obaveza, važi samo za društva na najboljem tržištu berze (listing). Rok je najkasnije 45 dana nakon isteka svakog tromesečja.
- Vanredno (povremeno) izveštavanje:
- Odnosi se na cenovno značajne događaje (npr. statusne promene, isplata dividendi, promene uprave). Društvo ih mora objaviti odmah po njihovom nastupanju.
Napomena za ispit (Preklapanje): Ukoliko se podaci iz redovnog izveštaja preklapaju sa podacima iz prospekta za novu javnu ponudu (koja se dešava ubrzo nakon izveštaja), Komisija može osloboditi društvo obaveze ponovnog objavljivanja tih istih podataka, radi uštede troškova.
Veliko učešće i sopstvene akcije
- Pravila o velikom učešću (Pragovi): Akcionar ima izričitu dužnost da obavesti društvo i Komisiju svaki put kada stekne ili izgubi pravo glasa koje prelazi zakonske pragove (5, 10, 20, 25, 30, 50 i 75%). Pri računanju pragova, akcije povezanih lica se sabiraju.
- Rokovi: Akcionar mora da pošalje obaveštenje u roku od 4 dana od saznanja, a društvo je dužno da to objavi na svojoj internet stranici u roku od naredna 3 dana.
- Sankcija: Ukoliko akcionar prećuti ovo obaveštenje, Komisija mu rešenjem oduzima pravo glasa po osnovu svih akcija sve dok obaveštenje ne bude objavljeno.
- Sopstvene akcije: Ukoliko javno društvo stekne ili otuđi sopstvene akcije, ono o tome mora objaviti obaveštenje u roku od 4 dana.
Prestanak dužnosti izveštavanja
- Dužnost izveštavanja prestaje brisanjem iz registra javnih društava kod Komisije, što se dešava kada se javno akcionarsko društvo preoblikuje u nejavno (zatvoreno) društvo povlačenjem hartija iz javnog prometa. Kod dužničkih hartija, obaveza prestaje konačnom isplatom obaveza.
