Komanditno društvo je višečlano privredno društvo u kojem postoje dve vrste članova: najmanje jedan član koji odgovara solidarno i neograničeno (komplementar) i najmanje jedan član koji snosi rizik poslovanja samo do visine svog uloga (komanditor).
- Jedno lice u društvu ne može istovremeno biti i komplementar i komanditor.
- Uporedno pravo i istorija (Kontekst): Ovaj oblik vodi poreklo od srednjovekovne komende, gde su plemići (kao ulagači) tajno finansirali trgovačke poduhvate kako bi izbegli zabrane trgovanja i davanja zajmova sa kamatom, prepuštajući upravljanje trgovcima. U Francuskoj je u 19. veku korišćeno i kao „zaobilaznica“ za stroga pravila osnivanja akcionarskih društava.
Pravna priroda i osnovne karakteristike
- Mešovita priroda: KD je prvenstveno društvo lica (jer se zasniva na ličnim svojstvima komplementara), ali ima i elemente društva kapitala (vezano za komanditore). Zakon izričito propisuje da se na ovo društvo supsidijarno primenjuju pravila o ortačkom društvu.
- Minimalni osnovni kapital: Za osnivanje ovog društva zakon ne zahteva postojanje minimalnog osnovnog kapitala.
- Odgovornost za obaveze:
- Komplementar odgovara za obaveze društva solidarno i neograničeno (celokupnom svojom imovinom).
- Komanditor odgovara samo do visine svog uloga, odnosno odgovara solidarno sa društvom samo do visine neunetog dela uloga.
Osnivanje i akti
- Ugovor o osnivanju (Osnivački akt): Ovo je obavezni akt koji, pored standardnih elemenata, mora izričito da naznači koji član je komplementar, a koji komanditor. Izmene ovog ugovora zahtevaju saglasnost svih članova (i komplementara i komanditora), osim ako samim ugovorom nije predviđeno drugačije.
- Ugovor ortaka: Fakultativni interni akt koji zaključuju samo komplementari. Komanditori nisu potpisnici, ali im se ovim ugovorom mogu dati određena prava da prate rad društva (npr. prisustvo sednicama), ali nikako i pravo da na njima odlučuju.
Organi društva (Upravljanje i poslovođenje)
- Zastupanje, upravljanje i vođenje poslova u rukama je isključivo komplementara. Oni su međusobno ravnopravni, ukoliko osnivačkim aktom nije drugačije uređeno.
- Zabrana za komanditore: Komanditor nema pravo da upravlja društvom niti da ga zastupa.
- Ratio legis (Zabrana imena): Ime komanditora se ne sme naći u poslovnom imenu društva. Ukoliko komanditor dozvoli da mu ime bude u nazivu, on se pred trećim licima de facto predstavlja kao komplementar, te će ga zakon sankcionisati tako što će za obaveze društva odgovarati neograničeno solidarno.
Prava i obaveze članova
- Ulozi i rok unosa:
- Komplementar može uneti novac, stvari, prava i rad/usluge.
- Komanditor može uneti novac, stvari i prava, ali ne sme uneti ulog u radu (budućem radu). Rok za unos celog uloga je najviše 5 godina od registracije.
- Prava komanditora: Iako ne upravlja, on ima pravo na učešće u dobiti, pravo na kontrolu rada i obaveštavanje, kao i pravo na podnošenje derivativne tužbe za zaštitu društva (ako ima više od 5% udela) i pravo na prigovor kod vanrednih poslova.
- Fiducijarne dužnosti: Komplementari imaju stroge obaveze lojalnosti prema društvu (zabrana konkurencije, izbegavanje sukoba interesa). S druge strane, komanditori po zakonu nisu obveznici ovih dužnosti, osim ako im se to izričito ne nametne ugovorom o osnivanju (npr. ako imaju veliki udeo).
- Raspolaganje udelima (Pravila o prenosu): Ovo je omiljeno trik pitanje na ispitu. Postoje 4 različite situacije:
- Komplementar prenosi na drugog komplementara: Prenos je potpuno slobodan (ne treba saglasnost).
- Komplementar prenosi na treće lice (spoljni prenos): Potrebna je saglasnost ostalih komplementara. Saglasnost komanditora se ne traži. Ako se saglasnost odbije, prenosilac ima pravo da istupi iz društva.
- Komplementar prenosi svoj CEO udeo na komanditora: Ovde je potrebna saglasnost svih članova (uključujući i komanditore) jer ovim činom komplementar napušta društvo, a to menja personalnu strukturu.
- Komanditor prenosi na treće lice ili drugog komanditora: Prenos je po pravilu slobodan (ne zahteva saglasnost). Međutim, ako komanditor prenosi udeo na komplementara, potrebna je saglasnost svih komplementara.
