Stečajna naspram deobne mase Na ispitu je krucijalno da odmah na početku napravite jasnu razliku između ova dva pojma, jer se oni ne smeju poistovećivati:
- Stečajna masa: Predstavlja celokupnu imovinu stečajnog dužnika na dan otvaranja stečaja (tzv. „stara imovina“), ali obuhvata i svu imovinu koju dužnik naknadno stekne tokom trajanja postupka.
- Deobna masa: Predstavlja isključivo unovčenu stečajnu masu koja je spremna za namirenje poverilaca (npr. zatečeni novac na računu, prilivi od nastavka poslovanja, naplaćena potraživanja i novac dobijen prodajom stvari).
Rešenje o bankrotstvu i načini prodaje Proces unovčenja imovine ne počinje automatski. Stečajni upravnik može započeti prodaju tek kada stečajni sudija donese rešenje o bankrotstvu. Sudija ovo rešenje donosi u tri zakonom predviđene situacije:
- Ako na prvom poverilačkom ročištu poverioci sa više od 50% ukupnih potraživanja izglasaju bankrotstvo.
- Ako plan reorganizacije nije podnet u roku.
- Ako podneti plan reorganizacije ne bude usvojen.
Zakon predviđa tri načina za opšti režim prodaje imovine:
- Javno nadmetanje: Usmena javna prodaja gde se potencijalni kupci nadmeću na licu mesta.
- Javno prikupljanje ponuda: Pisana javna prodaja gde kupci šalju zatvorene ponude.
- Neposredna pogodba (privatna prodaja): Izuzetak od pravila javnosti.
- Uslovi: Brži i jeftiniji način prodaje, ali imperativno zahteva prethodnu saglasnost Odbora poverilaca.
- Ratio legis: Ukoliko se prodaje imovina pod hipotekom ili zalogom, potrebna je i saglasnost razlučnog/založnog poverioca radi maksimalne zaštite njihovih obezbeđenih prava.
Prodaja dužnika kao pravnog lica Pored prodaje pojedinačne imovine, upravnik može (uz saglasnost Odbora poverilaca) prodati samog stečajnog dužnika kao pravno lice.
- Ratio legis: Ovome se pribegava kada pravno lice vredi više kao celina nego zbir njegovih delova (npr. zadržava neprenosive dozvole, licence i poslovni renome), kao i radi bržeg i jeftinijeg postupka.
- Istorijska napomena (Smernica): U ranijoj praksi i teoriji, ovaj postupak se često nazivao „radni“ ili „programirani stečaj“, i obilato se koristio kao alternativni metod za privatizaciju preduzeća sa društvenim kapitalom.
Postupak prodaje i ugovor:
- Zaključuje se ugovor o prodaji u strogoj pisanoj formi sa overenim potpisima kod javnog beležnika.
- Bitni elementi ugovora su predmet prodaje i cena.
Pravne posledice prodaje kao pravnog lica Ovo je najvažniji deo odgovora za usmeni ispit. Prodaja dužnika kao pravnog lica izaziva drastične pravne posledice:
- Procesna sukcesija i obustava stečaja: Stečajni postupak se momentalno obustavlja u odnosu na stečajnog dužnika, ali se nastavlja u odnosu na stečajnu masu.
- Status stečajne mase: Ona nema pravni subjektivitet, već se upisuje u poseban Registar stečajnih masa kod APR-a. Sva neprocenjena i kasnije pronađena (skrivena) imovina automatski pripada njoj, a ne prodatom dužniku.
- Preuzimanje duga (Kupovina „bez tereta“): Kupac preuzima pravno lice potpuno očišćeno od svih ranijih obaveza. Svi raniji dugovi ex lege postaju isključive obaveze stečajne mase. Ni kupac ni kupljeni dužnik više ne odgovaraju stečajnim poveriocima.
- Transformacija založnih prava: Sva razlučna i založna prava na imovini dužnika se gase (brišu). Umesto njih, ovi poverioci dobijaju pravo prioriteta u deobi sredstava dobijenih prodajom celog pravnog lica (srazmerno procenjenoj vrednosti „njihove“ stvari u odnosu na ukupnu vrednost preduzeća).
