Mnogobrojna objašnjenja uzročnosti se mogu podeliti u dve velike grupe:
- prvu čine monokazualistička ili monofaktorska
- zločin i kriminalitet povezuju sa dejstvom jednog osnovnog činioca
- klasičan primer je učenje osnivača kriminologije Lombrosa i njegovog zločinačkog atavizma kojima objašnjava celokupan kriminalitet
- osnivač novog teorijskog pravca daje objašnjenje koje najčešće uzrok apsolutizuje
- tek drugi pokušavaju da dovedu dejstvo tog činioca u sklad sa uticajem ostalih
- drugu čine multikazualistička ili multifaktorska objašnjenja
- oslanja se na ravnopravno tretiranje niza raznovrsnih faktora
- osnivač tog gledišta je italijanski kriminolog Ferri koji je dao prvi pokušaj integracije raznovrsnih činilaca
- kasnije tome doprinose i Glueckovi
Milan Milutinović na našim prostorima:
- na kriminalitet deluju dve grupe činilaca:
- opšti uslovi razvoja klasnog društva
- koreni kriminaliteta
- na dezorganizovanje i otuđenje ličnosti utiču:
- protivrečnost između društvenih potreba i mogućnosti zadovoljenja
- težnja za sticanjem profita i bogaćenjem
- lični interesi i individualistička psihologija
- kriminogeni faktori:
- individualni i
- sociogeni
- prema kauzalnom uticaju na kriminalitet:
- uzroci,
- uslovi i
- povodi
Pokušaj objašnjenja kauzaliteta
Tražiti uzroke samo u ljudskim motivima nije isplativo jer ima tako nepredvidljivih zločina da se mogu sprečiti ili se od njih može zaštititi kao od zemljotresa ili valova plime.
Posmatranje ličnih crta prestupnika je samo jedan od mnogo načina za posmatranje zločina.
Mnoge zločine su izazvale njegove žrtve. Mnogo zločina ne bi bilo izvršeno da su žrtve bile svesne rizika.
Korporacijski i poslovni kriminalitet su udruženi sa mišljenjem da je sve dozvoljeno kad se radi o novcu.
Problemi s kojima se srećemo pri proučavanju kauzalnosti krim. fenomena:
- treba razdvojiti uzročnost pojedinog kriminalnog ponašanja od kauzalnosti kriminaliteta kao ukupnosti
- jasno je da se jednim činiocem ne može objasniti ni svako pojedino delo, ni njegov totalitet
- izvršena a neregistrovana dela deluju na objašnjenje kriminaliteta kao celine
- činjenica je da je razmatranje uzroka kriminaliteta jedno pitanje u kome dolazi od ideologizacija
Svako kriminalno ponašanje izazvano je spojem dve grupe činilaca: ličnim crtama pojedinca i spoljnim činiocima.
Njihovo dejstvo nema istu snagu kod svih dela, negde je pretežan uticaj jednih a negde drugih, negde deluju s približnim intenzitetom.
Švedski primer
Marcus Felson, zašto su u Švedskoj stope kriminaliteta toliko porasle pored svih programa čiji je cilj bio smanjivanje socijalne razlike.
To znači da zločin ima svoju logiku odvijanja koja dobrim delom ignoriše socijalnu pravdu, nejednakosti, vladinu socijalnu politiku, siromaštvo i slične pojave.
