1. Pojam i Pravilo
Načelno, stranama nije potrebna saglasnost za zaključenje ugovora (princip autonomije volje). Saglasnost trećeg lica je izuzetak koji mora biti izričito:
• Propisan zakonom, ili
• Predviđen ugovorom.
Treće lice je pravno ili fizičko lice koje nije ugovorna strana (ne obavezuje se ugovorom), već se samo saglašava da druga lica stupe u ugovorni odnos.
Važna distinkcija: Kada zakonski zastupnik daje saglasnost, on ne zaključuje ugovor u ime strane, niti izjavljuje volju umesto nje. Strana (npr. stariji maloletnik) izjavljuje volju u svoje ime, a zastupnik se samo saglašava.
2. Svrha (Ratio legis)
Saglasnost se traži radi zaštite tri vrste interesa:
• Interes jedne ugovorne strane: Npr. zaštita ograničeno poslovno sposobnog lica (starijeg maloletnika).
• Opšti interes: Npr. saglasnost Ministarstva finansija za budžetske korisnike kod višegodišnjih obaveza.
• Interes trećeg lica: Npr. zakupodavac daje dozvolu za podzakup da bi zaštitio svoju imovinu.
3. Vreme davanja saglasnosti
Saglasnost se može dati u dva momenta:
• Dozvola: Pre ili istovremeno sa zaključenjem ugovora.
• Odobrenje: Naknadno, posle zaključenja ugovora.
4. Forma saglasnosti (Ključno za ispit!)
Osnovno pravilo je paralelizam formi: Saglasnost mora biti u formi koja je propisana za sam ugovor.
• Ako je ugovor u običnoj pismenoj formi → saglasnost je u pismenoj formi (npr. jemstvo).
• Ako je ugovor u formi javno overene isprave (legalizacija) → saglasnost mora biti overena.
IZUZETAK (Novo pravilo ZOO od 2020. godine): Kada se zahteva „stroža“ forma ugovora (javno potvrđena/solemnizovana isprava ili javnobeležnički zapis), saglasnost trećeg lica NE mora pratiti tu strogu formu.
• Dovoljno je: Da potpis davaoca saglasnosti bude javno overen (legalizovan).
• Primer: Ugovor o prometu nepokretnosti (solemnizacija) – saglasnost supružnika ili trećeg lica dovoljna je u formi overe potpisa, ne mora se solemnizovati.
5. Dejstva i posledice nedostatka saglasnosti
Posledice nisu jedinstvene i zavise od toga šta je propisano za konkretan slučaj:
1. Rušljivost: Kada nedostaje saglasnost zakonskog zastupnika za ugovor ograničeno poslovno sposobnog lica.
2. Ništavost: Npr. ugovor o osiguranju za slučaj smrti starijeg maloletnika je ništav bez pismene saglasnosti zastupnika.
3. Otkaz ugovora: Ako zakupac da stvar u podzakup bez dozvole zakupodavca (kad je ugovorena), zakupodavac može otkazati ugovor.
4. Krivična odgovornost: U određenim slučajevima.
6. Specifičnost kod pravnih lica
Kada statut preduzeća traži da direktor pribavi saglasnost upravnog odbora, to se ne smatra saglasnošću trećeg lica u strogom smislu (jer je organ deo pravnog lica).
• Zato se odredba o formi ovde tumači usko – organ može dati saglasnost u slobodnoj formi, osim ako zakon ili akt preduzeća ne traže drugačije.
