Dužnost uzdržavanja od konkurisanja društvu

Dužnost uzdržavanja od konkurisanja podrazumeva obavezu lica sa posebnim dužnostima da se na tržištu ne nadmeću sa „svojim“ društvom.

  • Ratio legis: Niko ne može biti istovremeno odan prema dva ili više tržišnih takmaca (konkurenata) čiji su interesi suprotstavljeni.
  • Smatra se da obveznik krši ovu dužnost kada u istoj ili sličnoj delatnosti („predmetu poslovanja“):
    1. Preuzme bilo koje svojstvo obveznika u konkurentskom društvu (npr. postane direktor ili značajan član drugog društva).
    2. Postane preduzetnik.
    3. Zasnuje radni odnos ili drugi radni angažman (npr. ugovor o delu) kod konkurenta.
    4. Postane vlasnik pravnog lica (koje nije privredno društvo).

Obim i trajanje zabrane

  • Predmetno ograničenje: Zabrana se odnosi isključivo na delatnosti koje društvo stvarno obavlja, a ne na sve one za koje je puko registrovano.
  • Teritorijalno ograničenje: Dužnost važi samo na geografskom području gde društvo ostvaruje prihode (gde prodaje robu ili pruža usluge). Van tog područja, obveznik je slobodan da posluje.
  • Vremensko važenje: Obaveza traje dok lice ima svojstvo obveznika u društvu. Međutim, društvo može osnivačkim aktom produžiti dejstvo zabrane i nakon prestanka funkcije/članstva, ali najduže za period od dve godine.

Krug obveznika i zakonski izuzeci Pravilo je da ovu dužnost imaju rukovodioci, zastupnici i značajni članovi. Međutim, na ispitu obavezno morate navesti izuzetke (lica koja NEMAJU ovu dužnost):

  • Likvidacioni upravnik: Nema ovu dužnost jer je njegov jedini cilj gašenje društva, pa mu se ne može braniti da istu delatnost započne na drugom mestu.
  • Mali članovi/akcionari: Lica sa udelom do 25% u društvu kapitala.
  • Jedini član društva.
  • Novi ortak (u OD) ili novi komplementar (u KD): Ako je u vreme pristupanja društvu ostalim članovima bilo poznato da je on član konkurentskog društva, a pristupanje mu nisu uslovili istupanjem iz konkurencije.
  • Napomena: Društvo može osnivačkim aktom proširiti ovu dužnost i na lica koja je po zakonu nemaju (npr. na zaposlene, komanditore ili male akcionare), ali to ne sme imati retroaktivno dejstvo na njihova stečena prava.

Odobrenje i sankcije

  • Odobrenje (Dispenzacija): Obvezniku nije apsolutno zabranjeno da konkuriše, ukoliko mu nadležni organ društva to izričito odobri (odluka se donosi po istim pravilima kao za odobrenje sukoba interesa). Takođe, sami osnivači mogu u osnivačkom aktu unapred navesti poslove koji se neće smatrati kršenjem ove dužnosti.
  • Sankcije i zaštita društva: Ukoliko odobrenja nema, društvo ima na raspolaganju sudske i vansudske mere:
    1. Naknada štete (društvo najčešće potražuje izmaklu korist).
    2. Ustupanje ostvarene koristi: Ako je obveznik preoteo posao, mora društvu predati celokupnu korist koju je iz tog posla ostvario.
    3. Radnopravne i statusne sankcije: Društvo može i vansudski da razreši funkcije zastupnika/rukovodioca, da mu da otkaz ugovora o radu ili ugovora o delu.
    4. Krivična odgovornost: Ukoliko obveznik prećuti sukob interesa i preduzme štetan posao (ili ostvari imovinsku korist), društvo uživa i krivičnopravnu zaštitu u vidu novčane kazne ili zatvora za obveznika.

Postavi komentar