U pravu akcionarskih društava, prava se primarno dele na neimovinska (pravo učešća, pravo glasa i pravo na informisanje) i imovinska prava (dividenda, raspolaganje akcijama, preče pravo upisa i likvidacioni višak).
- Kada se govori o opštim pravima, primarno se misli na prava imalaca običnih akcija, dok se povlašćene akcije posmatraju kao izuzetak.
- Pravo glasa je najznačajnije neimovinsko (člansko) pravo kojim akcionar na sednici Skupštine učestvuje u stvaranju volje akcionarskog društva.
Pravna priroda i osnovne karakteristike
- Akti i Opcije: Ovo pravo ostvaruje se jednostranom izjavom volje u tri pravca: glasom „za“, „protiv“ ili statusom „uzdržan“ (koji je u praktičnom pogledu pravno izjednačen sa glasom „protiv“). Bitno je napomenuti da načelno ne postoji obaveza glasanja.
- Distinkcija prava: Pravo glasa se striktno razlikuje od prava učešća u radu Skupštine (koje podrazumeva prisustvo i pravo na diskusiju pre samog glasanja). Ova prava su povezana, ali se mogu odvojiti (npr. kada se glasa pisanim putem bez prisustva, ili kada je pravo glasa isključeno, a pravo prisustva i rasprave ostaje).
- Princip nedeljivosti akcije: Pravo glasa je apsolutno vezano za akcionara (odnosno njegovog punomoćnika) i ne može se ostvarivati odvojeno od akcije, te ga ne mogu imati neakcionari (poput imalaca varanata, zamenljivih obveznica, plodouživalaca ili založnih poverilaca).
- Princip srazmernosti (Proporcionalnosti): Srazmera u kojoj akcionar učestvuje u osnovnom kapitalu (riziku) mora da odgovara njegovim glasačkim pravima.
- Uporednopravna napomena: Za razliku od Srbije gde sve akcije daju pravo glasa, u inostranstvu postoje i „neglasačke akcije“, a disproporcija između uloga i moći odlučivanja (npr. zlatne i pluralne akcije) često se eliminiše tokom postupka preuzimanja primenom tzv. pravila probijanja.
- Princip jedinstvenog vršenja prava: Akcionar je po važećem pravu dužan da po konkretnom pitanju glasa na isti način sa svim glasovima (akcijama) kojima raspolaže. Od ovoga postoje samo dva izuzetka: pravilo o kumulativnom glasanju i situacija kada punomoćnik zastupa veći broj lica.
- Način glasanja: Osnovno dispozitivno pravilo je javno glasanje, dok se tajno glasanje glasačkim listićima može propisati statutom, poslovnikom o radu Skupštine ili privremenom odlukom same Skupštine za konkretno pitanje.
Organi društva (Upravljanje)
- Mesto ostvarivanja prava glasa je isključivo Skupština akcionara, gde se donose najvažnije korporativne odluke.
Prava i obaveze članova/akcionara (Isključenje prava glasa) Zakon propisuje institut isključenja prava glasa na konkretnoj sednici kako bi zaštitio interese društva od akcionara koji se nalaze u sukobu interesa.
- Ratio legis: Ovaj institut zasnovan je na pravilu da niko ne može biti sudija u sopstvenoj stvari (nemo iudex in causa sua), pa se akcionaru onemogućava da rukovođen ličnim interesom glasa na štetu korporativnog interesa. Ovo ograničenje pogađa akcionara kao ličnost, a ne samu akciju.
- Zakoniti razlozi (POZITIVNO PRAVO): Pravo glasa se po sili zakona isključuje ukoliko Skupština odlučuje o jednoj od tri strogo određene situacije:
- Oslobađanju ili smanjenju obaveza koje taj akcionar ima prema društvu.
- Pokretanju ili odustajanju od spora (parnice) protiv tog akcionara.
- Odobravanju poslova u kojima taj akcionar ima lični interes. Ovaj spisak se ne sme ekstenzivno tumačiti (npr. ne brani se akcionaru da glasa za sebe kada se bira uprava).
- Zabrana zaobilaženja: Akcionar koji je pod zabranom ne može dati punomoćje trećem licu i na taj način posredno izigrati zakon.
- Pravila za kvorum i sankcije:
- Prilikom utvrđivanja postojanja kvoruma za odlučivanje, glasovi lica pod zabranom se apsolutno ignorišu, ali ono i dalje prisustvuje i zadržava pravo rasprave.
- Ukoliko Skupština ipak dopusti glasanje suprotno ovom pravilu, doneta odluka je rušljiva. Međutim, zakon predviđa izuzetak – tužba za pobijanje se neće usvojiti ukoliko se dokaže da bi se zakonski kvorum i većina svakako ostvarili i bez spornih glasova ovog akcionara.
