Žalbeni postupak se, prema zakonskoj sistematizaciji, odvija u dva osnovna procesna stadijuma:
- Postupak pred prvostepenim sudom (sudom koji je izrekao pobijanu presudu).
- Postupak pred prvostepenim sudom.
Postupak pred prvostepenim sudom
Podnošenje žalbe i predaja primeraka
- Kome se podnosi: Žalba se uvek podnosi sudu koji je izrekao prvostepenu presudu.
- Broj primeraka: Žalba se predaje u dovoljnom broju primeraka za sledeće subjekte:
- Sud,
- Protivnu stranku,
- Branioca,
- Oštećenog.
Nadležnost prvostepenog suda povodom izjavljene žalbe
Odlučivanje prvostepenog suda o podnetoj žalbi striktno je ograničeno na dva pravna aspekta:
- Ispitivanje osnovnih formalnih uslova koji se odnose na blagovremenost, dozvoljenost i urednost žalbe.
- Ocenjivanje mogućnosti za represuđenje (resuđenje), ukoliko su u žalbi iznete nove činjenice i predloženi novi dokazi.
Formalne odluke prvostepenog suda (Odbacivanje žalbe)
Predsednik prvostepenog veća proverava formalne elemente i donosi rešenje o odbacivanju žalbe kada je ispunjen jedan od sledeća tri taksativno navedena uslova:
- Neblagovremenost – ako je žalba podnesena po proteku zakonskog roka u kojem se mogla uložiti.
- Nedozvoljenost – ako je žalbu podnelo lice koje ne spada u zakonske ovlašćene subjekte (titulare prava na ulaganje redovnog pravnog leka).
- Neurednost – ako žalba ne sadrži elemente koje po Zakoniku obavezno mora da ima.
Institut „represuđenja“ (Samoponavljanje prvostepenog postupka)
A) Pojam i suština instituta
To je specifičan i nov zakonski mehanizam u krivičnom postupku koji, s ciljem rasterećenja drugostepenog suda, omogućava da se povodom argumenata iznetih u žalbi ponovo otvori glavni pretres pred prvostepenim sudom. U pravno-tehničkom smislu, ovaj institut predstavlja svojevrsno „samoponavljanje“ postupka.
B) Uslovi za otvaranje postupka represuđenja
Pretresno veće će ponovo otvoriti glavni pretres i nastaviti dokazni postupak isključivo ako su kumulativno ispunjeni sledeći uslovi:
- Da su u žalbi iznete nove činjenice i predloženi novi dokazi.
- Da te činjenice i novopredloženi dokazi, prema oceni predsednika prvostepenog veća, mogu doprineti svestranom raspravljanju predmeta dokazivanja.
C) Tok postupka i donošenje odluke nakon represuđenja
- Procedura: Nakon ponovnog otvaranja glavnog pretresa, sud sprovodi naknadni dokazni postupak. Po završetku tog dela, predsednik veća postupa po opštim pravilima koja se odnose na završetak dokaznog postupka na glavnom pretresu i prelazi se na davanje završne reči.
- Odluka (Nova presuda): Prvostepeni sud donosi novu presudu kojom:
- Potvrđuje svoju raniju presudu, ili
- Preinačuje svoju raniju presudu.
- Pravni lek protiv nove presude: Protiv ove nove presude dozvoljena je žalba u skladu sa opštim zakonskim pravilima koja važe za ulaganje žalbe protiv prvostepene presude.
Dostavljanje žalbe protivnoj stranci i odgovor na žalbu
Ukoliko predsednik prvostepenog veća oceni da nove činjenice i predloženi dokazi ne mogu doprineti svestranom raspravljanju predmeta dokazivanja, on ne otvara ponovni pretres, već sprovodi postupak dostavljanja žalbe protivnoj stranci:
- Dostavljanje: Primerak žalbe se dostavlja protivnoj stranci.
- Rok za odgovor: Protivna stranka može podneti sudu odgovor na žalbu u roku od osam dana od dana prijema žalbe.
- Pravna priroda i svrha odgovora:
- Ovo je isključivo procesna mogućnost (pravo), a ne i obaveza protivne stranke.
- Svrha podnošenja odgovora jeste da protivna stranka izloži svoje viđenje žalbenih navoda i predloga, čime se obezbeđuje delovanje načela kontradiktornosti u ovom stadijumu postupka.
Dostavljanje spisa drugostepenom sudu
- Procesni momenat: Vrši se po prijemu odgovora na žalbu, odnosno nakon što proteče rok od osam dana u kome je protivna stranka mogla podneti odgovor.
- Sadržaj dostave: Prvostepeni sud dostavlja drugostepenom sudu žalbu, odgovor na žalbu (ako je podnet) i sve spise predmeta u dovoljnom broju primeraka.
Postupak pred prvostepenim sudom
Procesni stadijumi drugostepenog postupka
Postupak po žalbi pred drugostepenim sudom odvija se kroz dva osnovna procesna stadijuma:
- Pripremni postupak (postupak „pripremanja“ za odlučivanje o žalbi) – koji se odlikuje specifičnim procesnim aktivnostima sudije izvestioca.
- Postupak pred žalbenim većem – koji se može sprovesti u dve procesne forme:
- Sednica veća – predstavlja pravilo u praksi i obavezan je stadijum žalbenog postupka.
- Pretres pred drugostepenim sudom – održava se relativno retko u sudskoj praksi.
Određivanje sudije izvestioca i njegov osnovni zadatak
- Pravilo o određivanju: Kada spisi povodom žalbe stignu drugostepenom sudu, oni se dostavljaju sudiji izvestiocu (pravilo je da se određuje jedan sudija izvestilac).
- Izuzetak: U naročito složenim predmetima, predsednik suda može doneti odluku da se odredi više sudija izvestilaca iz reda članova veća.
- Osnovni zadatak: Sudija izvestilac ima dužnost da se detaljno upozna sa izjavljenom žalbom i spisima predmeta kako bi na sednici veća mogao da podnese usmeni izveštaj o stanju stvari.
Specifične aktivnosti sudije izvestioca u pripremnom postupku
U okviru pripreme predmeta za odlučivanje, sudija izvestilac preduzima sledeće tri zakonom propisane aktivnosti:
A) Izdvajanje nezakonitih dokaza
- Uslov: Ukoliko sudija izvestilac utvrdi da se u spisima predmeta nalaze zapisnici ili obaveštenja na kojima se po zakonu ne može zasnivati sudska odluka.
- Pravna radnja: Donosi rešenje o izdvajanju nezakonitih dokaza. Protiv ovog rešenja nije dozvoljena posebna žalba.
- Pravna posledica: Nakon što ovo rešenje postane pravnosnažno, sudija izvestilac te materijale dostavlja sudiji za prethodni postupak radi njihovog čuvanja odvojeno od ostalih spisa, uz izričitu zabranu razgledanja i korišćenja u daljem toku postupka.
B) Dostavljanje spisa nadležnom javnom tužiocu
- Uslov: Primenjuje se isključivo ako je reč o krivičnom delu za koje se krivično gonjenje preduzima po zahtevu javnog tužioca.
- Sadržaj obaveze javnog tužioca: Nakon što mu sudija izvestilac dostavi spise, javni tužilac je dužan da bez odlaganja preduzme sledeće aktivnosti:
- Razmotri spise predmeta.
- Stavi svoj predlog povodom žalbe.
- Vrati spise sudu.
- Rokovi za postupanje tužioca:
- Opšti rok: najkasnije u roku od 15 dana.
- Izuzetak (u naročito složenim predmetima gde je prethodno i rok za žalbu bio produžen): najkasnije u roku od 30 dana.
C) Otklanjanje tehničkih i materijalnih grešaka u presudi
Ako se pre održavanja sednice veća utvrdi da pismeno izrađena presuda sadrži nedostatke, postupa se na sledeći način u zavisnosti od težine greške:
- Očigledne greške i lakši nedostaci (npr. greške u imenima, brojevima, očigledne greške u pisanju i računanju):
- Sudija izvestilac pre održavanja sednice veća vraća spise predsedniku prvostepenog veća radi donošenja rešenja o ispravci grešaka.
- Po pravnosnažnosti tog rešenja, spisi se ponovo dostavljaju drugostepenom sudu.
- Krupnije greške (nesaglasnost između pismeno izrađene presude i njenog izvornika):
- Ispravljena presuda se obavezno dostavlja svim licima koja imaju pravo na izjavljivanje žalbe.
- Pravna posledica: Rok za žalbu protiv „ispravljene“ presude počinje da teče ispočetka – od dana dostavljanja rešenja o ispravci (protiv kojeg nije dozvoljena posebna žalba).
Forme odlučivanja drugostepenog suda (Sednica veća i pretres pred drugostepenim sudom)
1. Dve procesne forme donošenja odluke
Drugostepeni sud o izjavljenoj žalbi odlučuje sprovodeći postupak u jednoj od dve zakonom predviđene forme:
- U sednici veća
- Na osnovu održanog pretresa
2. Odnos između sednice veća i pretresa
- Obaveznost sednice veća: Sednica veća se mora održati u svakom slučaju.
- Donošenje odluke o pretresu: Upravo na toj obaveznoj sednici, veće drugostepenog suda donosi odluku o tome da li će se u konkretnom postupku održati pretres.
3. Mogućnost kombinovanog vođenja postupka i parcijalni pretres
- Pravilo o parcijalnom pretresu: Veće drugostepenog suda može doneti odluku da se pretres održi samo u odnosu na pojedine delove prvostepene presude, pod uslovom da se ti delovi mogu izdvojiti bez štetnih posledica po pravilno presuđenje.
- Pravna posledica: U tom slučaju se drugostepeni postupak vodi kombinovano:
- Za delove presude za koje je određen pretres sprovodi se glavni pretres pred drugostepenim sudom.
- Za preostale delove presude za koje pretres nije određen, odluka o žalbi se donosi direktno u sednici drugostepenog veća.
4. Funkcija predsednika veća u slučaju održavanja pretresa
- Ukoliko veće odluči da održi pretres, funkciju predsednika drugostepenog veća obavlja sudija izvestilac.
- Ako je u naročito složenom predmetu bilo određeno više izvestilaca, samo veće će odrediti jednog od njih da obavlja funkciju predsednika veća na pretresu.
