Sednica veća drugostepenog suda
Sazivanje i donošenje formalnih odluka na sednici veća
- Sazivanje sednice: Sednicu veća, na predlog sudije izvestioca, zakazuje predsednik veća.
- Formalno odbacivanje žalbe: Na samoj sednici veća, žalba se može odbaciti kao neblagovremena, nedozvoljena ili neuredna, pod uslovom da je to prethodno propustio da učini prvostepeni sud.
- Specifičnost postupka kod odbacivanja: Rešenje o odbacivanju žalbe može se doneti bez obaveštavanja stranaka i branioca o održavanju sednice veća.
Obaveštavanje o sednici veća i procesni uslovi za prisustvo
Izvan slučaja formalnog odbacivanja žalbe, za obaveštavanje subjekata o sednici veća važe sledeća pravila:
- Obavezno obaveštavanje javnog tužioca: O sednici veća se uvek i obavezno obaveštava javni tužilac kada se krivično delo goni po službenoj dužnosti.
- Obaveštavanje ostalih učesnika (Fakultativni subjekti): Druga lica se obaveštavaju samo ako su ispunjeni zakonom propisani uslovi. U ovu grupu spadaju:
- Subjekti u funkciji odbrane – optuženi ili njegov branilac.
- Subjekti u funkciji optužbe – oštećeni kao tužilac, privatni tužilac ili njihov punomoćnik.
- Uslovi za obaveštavanje (Procesna inicijativa): Da bi navedena lica bila obaveštena, potrebno je da su prethodno, u roku predviđenom za žalbu ili za odgovor na žalbu, ostvarila procesnu inicijativu kroz jednu od dve alternativne forme:
- zahtevala da budu obaveštena o sednici veća, ili
- predložila održavanje pretresa pred drugostepenim sudom.
- Obaveštavanje po inicijativi suda: Veće može odlučiti da obavesti stranke i kada to nisu zahtevale (odnosno da obavesti stranku koja to nije zahtevala, ukoliko je samo jedna stranka podnela zahtev), ako oceni da bi njihovo prisustvo bilo korisno za razjašnjenje stvari.
- Prisustvo optuženog koji je lišen slobode: Ako se obaveštava optuženi koji se nalazi u pritvoru ili na izdržavanju krivične sankcije koja se sastoji u lišenju slobode, a ima branioca, predsednik veća nalaže obezbeđenje njegovog prisustva samo ako veće oceni da je to neophodno za razjašnjenje stvari.
- Učešće optuženog putem tehničkih sredstava (Video-link): Optuženi može učestvovati na sednici veća putem tehničkih sredstava za prenos zvuka i slike ukoliko su kumulativno ispunjena dva uslova:
- veće nađe da je obezbeđenje prisustva optuženog otežano zbog bezbednosnih ili drugih razloga, i
- takav način učestvovanja je moguć s obzirom na tehničke uslove.
Pravna priroda prisustva stranaka i načelo javnosti
- Karakter obaveštenja: Stranke se na sednicu veća ne pozivaju, već se o njoj samo obaveštavaju.
- Posledica nedolaska: Nedolazak stranaka koje su uredno obaveštene ne sprečava održavanje sednice veća.
- Javnost sednice: Načelo javnosti se odnosi i na drugostepeni postupak. Na sednici veća kojoj prisustvuju stranke i branilac, javnost se može isključiti isključivo pod uslovima i u postupku koji su Zakonikom propisani za isključenje javnosti sa glavnog pretresa.
Tok i struktura rada na sednici veća
- Početak sednice: Sednica veća obavezno počinje usmenim izveštajem sudije izvestioca o stanju stvari u spisima predmeta.
- Obim izveštaja (Zavisno od prisustva stranaka):
- Ako stranke NE prisustvuju: Sudija izvestilac referiše o žalbenom predmetu u kompletnom vidu.
- Ako stranke i branilac PRISUSTVUJU: Funkcija sudije izvestioca je bitno sužena – on izlaže isključivo sadržaj presude. Nakon toga, stranke i branilac, u vremenu koje odredi predsednik veća, prezentuju svoje stranačke stavove tako što iznose navode žalbe i odgovora na žalbu (što predstavlja manifestaciju načela kontradiktornosti u ovoj fazi).
- Traženje objašnjenja i dopune:
- Veće može od prisutnih stranaka i branioca zahtevati potrebna objašnjenja u vezi sa žalbom i odgovorom na žalbu.
- Stranke mogu predložiti da se radi dopune izveštaja pročitaju pojedini delovi spisa.
- Stranke mogu, po dozvoli predsednika veća, dati potrebna objašnjenja za svoje stavove iz žalbe odnosno odgovora na žalbu, ali bez ponavljanja onoga što je već sadržano u izveštaju.
- Zapisnik: O sednici veća obavezno se vodi zapisnik koji se priključuje spisima drugostepenog suda.
Pretres pred drugostepenim sudom
Uslovi za održavanje pretresa pred drugostepenim sudom
Pretres pred drugostepenim sudom predstavlja izuzetnu procesnu formu rada žalbenog veća. Da bi se ovaj pretres održao, zakon zahteva kumulativno ispunjenje dva uslova:
- Da je potrebno da se zbog pogrešno ili nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja izvedu novi dokazi, ponove već izvedeni dokazi u prvostepenom postupku, ili izvedu dokazi čije je izvođenje prvostepeni sud odbio.
- Da istovremeno postoje opravdani razlozi da se predmet ne vrati prvostepenom sudu na ponovni glavni pretres.
Pozivanje, prisustvo i učešće stranaka na pretresu
A) Lica koja se pozivaju na pretres
Na pretres pred drugostepenim sudom obavezno se pozivaju:
- Optuženi i njegovi branioci,
- Ovlašćeni tužilac,
- Oštećeni, njegov zakonski zastupnik i punomoćnik,
- Svedoci, veštaci i stručni savetnici za koje drugostepeni sud odluči da se neposredno ispitaju.
B) Pravila o prisustvu optuženog i procesne garancije odbrane
- Pozivanje kao obaveza: Optuženi se u svakom slučaju mora pozvati na pretres.
- Prisustvo nije apsolutna pretpostavka: Fizičko prisustvo optuženog nije neophodan uslov za održavanje pretresa. On se u pozivu izričito upozorava da će se pretres održati u njegovom odsustvu ukoliko su kumulativno ispunjena dva uslova:
- da je uredno pozvan, i
- da svoj izostanak nije opravdao.
- Obavezna stručna odbrana u odsustvu: Ukoliko optuženi nije prisutan na pretresu, sud mu (ako već nema branioca) mora postaviti branioca po službenoj dužnosti kako bi se osiguralo postojanje subjekta u funkciji odbrane.
- Optuženi lišen slobode: Ukoliko se optuženi nalazi u pritvoru ili na izdržavanju krivične sankcije koja se sastoji u lišenju slobode, predsednik drugostepenog veća preduzima sve potrebne radnje da se on dovede na pretres.
C) Učešće optuženog putem video-linka
Optuženi može učestvovati na pretresu putem tehničkih sredstava za prenos zvuka i slike pod uslovom da su kumulativno ispunjene dve pretpostavke:
- da veće utvrdi da je obezbeđenje fizičkog prisustva optuženog otežano zbog bezbednosnih ili drugih opravdanih razloga, i
- da je takav način učestvovanja tehnički moguć s obzirom na raspoložive uslove na sudu.
Tok pretresa i spajanje procesnih uloga
- Primenjiva pravila: Pretres se primarno odvija prema specifičnim pravilima propisanim za drugostepeni postupak, a ako takvih pravila nema, shodno se primenjuju odredbe o glavnom pretresu pred prvostepenim sudom.
- Spajanje procesnih uloga: Kada se donese odluka o održavanju pretresa, dolazi do funkcionalnog spajanja uloga – sudija izvestilac preuzima funkciju predsednika drugostepenog veća.
- Uvodni izveštaj i zabrana prejudiciranja: Pretres počinje usmenim izveštajem predsednika veća (sudije izvestioca) koji izlaže stanje stvari. Predsednik veća se u izveštaju mora strogo ograničiti na objektivno prezentovanje slučaja, bez iznošenja sopstvenog mišljenja ili ocene o tome da li su žalba i odgovor na žalbu osnovani, čime se izbegava prejudiciranje odluke drugostepenog suda.
Sistematizacija procesnih aktivnosti na pretresu
Zakonik sve aktivnosti na pretresu pred drugostepenim sudom deli u dve kategorije:
A) Obavezne aktivnosti
Ove radnje se moraju sprovesti na svakom pretresu:
- Podnošenje izveštaja predsednika veća o stanju stvari.
- Čitanje prvostepene presude (ili njenog dela na koji se odnosi izjavljena žalba) – vrši se na predlog stranaka i branioca ili po odluci samog veća.
- Raspravljanje stranaka u pogledu navoda iz žalbe i odgovora na žalbu (načelo raspravnosti).
B) Fakultativne aktivnosti
Ove radnje se mogu sprovesti u zavisnosti od potrebe i ocene veća:
- Čitanje zapisnika o glavnom pretresu pred prvostepenim sudom (ili njegovog dela) i pisanih dokaza.
- Ostvarivanje neposrednog uvida u druge dokaze na koje se žalba odnosi.
- Vršenje uvida u zapisnike o iskazima svedoka ili veštaka koji nisu prisutni (ili usmeno iznošenje njihove kratke sadržine od strane predsednika veća).
- Iznošenje novih činjenica i predlaganje novih dokaza koji su navedeni u žalbi ili su u neposrednoj vezi sa tim dokazima.
- Izmena ili odustanak od optužbe od strane ovlašćenog tužioca.
Odstupanje od načela neposrednosti i načelo raspravnosti
- Odstupanje od načela neposrednosti: Nakon što uzme izjave od stranaka, veće može odlučiti da odstupi od načela neposrednosti u pogledu dokaza koji se ne izvode neposredno. To čini u jednom od dva oblika:
- vršenjem uvida u zapisnike o ispitivanju odsutnih svedoka ili veštaka, ili
- tako što će predsednik veća ukratko izneti sadržinu tih zapisnika ili ih pročitati.
- Ispoljavanje načela raspravnosti: Nakon izveštaja i izvođenja dokaza, predsednik veća poziva žalilaca da obrazloži žalbu, a potom i protivnu stranku da iznese svoj odgovor (bez ponavljanja onoga što je već obuhvaćeno uvodnim izveštajem).
Raspolaganje optužbom na drugostepenom pretresu
Zakonik dozvoljava ovlašćenom tužiocu da, u zavisnosti od rezultata sprovedenog pretresa, preduzme sledeće radnje:
- Izmena optužnice: Tužilac može izmeniti optužnicu, ali isključivo u korist optuženog.
- Odustanak od optužbe: Tužilac može, uz saglasnost optuženog, u celini ili delimično odustati od optužbe.
- Pravo oštećenog na supsidijarno gonjenje: Ako je javni tužilac odustao od optužnice na pretresu, oštećeni ima pravo da pod zakonom propisanim uslovima preuzme gonjenje i stekne svojstvo oštećenog kao tužioca (supsidijarnog tužioca).
Granice ispitivanja prvostepene presude
Opšte pravilo o limitiranosti drugostepenog suda
- Pravilo: Drugostepeni sud ima veoma ograničenu kogniciju (polje ispitivanja) prilikom odlučivanja o žalbi. Sud je načelno striktno vezan inicijativom žalioca i presudu ispituje isključivo u okviru sledeća tri aspekta:
- Žalbeni osnovi koji su izričito istaknuti u samoj žalbi.
- Deo presude koji se pobija žalbom.
- Pravac pobijanja (da li se presuda pobija u korist ili na štetu optuženog).
Izuzeci – ispitivanje po službenoj dužnosti
Zakonik predviđa izuzetne situacije u kojima drugostepeni sud mora po službenoj dužnosti (ex officio) ispitati odluku o krivičnoj sankciji, uprkos opštem pravilu o vezanosti žalbenim navodima.
Ovo važi isključivo kada je žalba izjavljena u korist optuženog, i to u sledeća dva slučaja:
- Ukoliko je žalba izjavljena zbog pogrešno ili nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja ili zbog povrede krivičnog zakona.
- Ukoliko podneta žalba ne sadrži obavezne elemente koji se odnose na predlog kako da se presuda izmeni/ukine ili na potpis žalioca.
Preinačenje presude u korist optuženog povodom žalbe tužioca
- Izuzetak od pravca pobijanja: Ako je ovlašćeni tužilac izjavio žalbu na štetu okrivljenog, drugostepeni sud može prilikom donošenja odluke preinačiti prvostepenu presudu i u korist optuženog u pogledu odluke o krivičnoj sankciji.
