Pojam međunarodnog krivičnog prava

Najstarije i najuže značenje pojma međ. kp se odnosi na prostorno važenje kp jedne zemlje.

Često se podrazumeva da je to skup međunarodnih akata koja sadrže obavezu za države koje su ih prihvatile da predvide određena ponašanja kao krivična dela u svom zakonodavstvu.

Međunarodno krivično delo:

  • u širem smislusva ona ponašanja za koja je međ. zajednica zainteresovana da budu suzbijana
    • da nac. krivičnim zakonodavstvima budu predviđena kao kd
    • gusarstvo, međunarodni terorizam, otmica vazduhoplova, ilegalni promet droge itd.
  • u užem smisluona ponašanja za koja se posle Drugog svetskog rata sudilo u Nirnbergu 46. i Tokiju 48. a koja su potvrđena usvajanjem četiri ženevske konvencije 1949. godine i 2 dopunska rotokola iz 1977.
    • ratni zločini, zločini protiv mira i protiv čovečnosti kao i genocid (uveden 1948).
      • ove konvencije ratifikovala je i naša zemlja i predvidela kd protiv čovečnosti (glava 34.)
  • Nirnberški principi sadrže određena opšta pravila o odg. za međunarodna kd koja su potvrđena od OUN

Danas se sve više govori o međunarodnom kp kao nadnacionalnom pravu koje treba da primenjuje međunarodni krivični sud.

  • zagovornici govore da je moguće primenjivati deo mjp koji se naziva međunarodno humanitarno pravo
    • nije pravo koje može biti neposredan osnov za utvrđivanje individualne krivične odgovornosti i primenu krivičnih sankcija
  • ovo shvatanje je pomognuto osnivanjem Međunarodnog krivičnog suda i usvajanjem njegovog Statuta

Teoretičari krivičnog prava su skeptični u pogledu toga da li postoji mkp koje sadrži više nego obavezu država da u svoje zakonodavstvo unesu kp odredbe, dok su teoretičari mp optimisti u tom pogledu.

  • međunarodno pravo je u teoriji prava i dalje posmatrano kao pravo u nastajanju – in statu nascendi ili „soft law“ pa oni koji se njime bave lako prelaze preko pitanja krivičnog prava

Krivično pravo i moral

Odnos krivičnog prava i morala dolazi do izražaja kod odnosa krivičnog dela i moralnog prestupa.

Postoje tri shvatanja o tome kakav bi taj odnos trebalo da bude:

  1. krivično pravo treba da obuhvati etički minimum – krivična dela su istovremeno najteže povrede morala
  2. krivično pravo treba da bude neutralno u odnosu na moral
  3. krivično pravo treba da ide i dalje pružajući zaštitu moralnim shvatanjima i da razvija i jača nove moralne vrednosti

Postoji opšta saglasnost o postojećem odnosu morala i krivičnog prava.

  • uobičajeno se predstavlja kao odnos dva kruga koji se seku
  • jedan deo ponašanja je istovremeno i kd i moralni prestup

Zajedničke karakteristike:

  • moral vrši i zaštitnu funkciju
  • većina moralnih normi ima i svoj objekt zaštite
    • isti objekt kojem se i krivičnim pravom pruža zaštita
    • ili je neodređen, iracionalan, ili manje vrednosti od onih objekata kojim se zaštita pruža krivičnim pravom

Razlike:

  • kp i moralne norme se razlikuju prema načinu nastanka i subjektima koji ih stvaraju
  • krivično pravo je racionalni normativni sistem, moral se zasniva na emotivnim i iracionalnim razlozima
    • moralne norme se ne moraju nužno obrazlagati racionalnim razlozima
  • pravo mnogo više naglašava spoljnu a moral unutrašnju stranu čovekovog ponašanja
  • poštovanje i primena pravnih normi postiže se prinudom, a kod moralnih postoji dobrovoljnost

Neopravdana je i nerealna težnja da se krivičnim pravom zaštita pruža moralnim shvatanjima pošto onima koja su stvarno usvojena nije ni potrebna kp zaštita.

  • moralna shvatanja ne bi mogla biti objekt krivičnopravne zaštite

Ponašanje koje predstavlja napad na određeno dobro mora biti i predmet moralne osude iz dva razloga:

  1. moral je mnogo ekstenzivniji od krivičnog prava i obuhvata i beznačajne moralne prestupe, sumnjivo je ukoliko neko ponašanje ne predstavlja moralni prestup
  2. krivično pravo je sasvim neefikasno u odnosu na ponašanja koja nisu predmet i moralne osude
    • ako nema konsenzusa većine u pogledu moralne osude, nema opravdanja kp intervencije
    • mora se poći od elementarnih moralnih vrednosti koje prihvata većina ljudi

Nije poželjno težiti moralizaciji krivičnog prava ili juridizaciji morala jer su to dva samostalna normativna sistema.

 

Mesto krivičnog prava u pravnom sistemu

Krivično pravo ne reguliše samostalno neku jasno ograničenu oblast. Sfere koje kp reguliše su već predmet regulisanja pojedinih grana prava u kojima krivično pravo mora da interveniše u izvesnim slučajevima.

Krivično pravo i kazneno pravo u širem smislu

Kazneno pravo u širem smislu sem materijalnog krivičnog prava obuhvata i krivično procesno pravo, krivično izvršno pravo, pravo o privrednim prestupima i prekršajno pravo – grane prava koje su srodne ili imaju iste ciljeve i koje se međusobno dopunjavaju.

Odnos krivičnog i krivičnog procesnog prava:

  • odnos forme i suštine
  • krivično procesno pravo omogućava primenu krivičnog prava
  • razdvajanje nije moguće u potpunosti
    • postoje i dalje instituti koji imaju dvostruku prirodu – i materijalnopravni i procesnopravni karakter
  • i pored mnogih sličnosti kpp sa drugim granama, smatra se da je jača povezanost sa krivičnim pravom
  • samo zbog toga što je neko učinio kd neće doći do primene krivične sankcije
    • iz krivičnog prava proizilazi zahtev države da primeni krivičnu sankciju – zasniva se na pravu države na kažnjavanjeius puniendi
    • postojanje i osnovanost ovog zahteva utvrđuje se u krivičnom postupku u kome se izriče krivična sankcija

Odnos krivičnog i krivično izvršnog prava

  • krivično izvršno pravo reguliše postupak izvršenja krivičnih sankcija i u funkciji je primene krivičnog prava
  • najopštija načela izvršenja krivičnih sankcija ili neka posebna pitanja izvršenja se ponekad nalaze i u krivičnom zakonodavstvu – npr novčana kazna kod nas (§51KZ)

Odnos krivičnog i prava o privrednim presutpima i prekršajnog prava:

  • razlika prema vrsti i karakteru delikata ove tri grane prava
  • krivična dela u načelu najteža vrsta, prekršaji najlakši delikti a privredni prestupi u sredini
  • privredni prestupi:
    • specifična kategorija delikata koju poznaje samo naše zakonodavstvo
    • njihov učinilac je pravno lice ili odgovorno lice u pravnom licu
    • njihova sudbina je neizvesna jer se nije pokazalo kao adekvatan odgovor na deliktna ponašanja pravnih lica
      • komplikuje se sistem kaznene odgovornosti pravnih lica
  • prekršaji:
    • kvalitativna ili kvantitativna razlika
      • u načelu kvalitativna
        • odraz na planu krivice i socijalno-etičkog prekora
      • u graničnim slučajevima je kvantitativna
        • hipertrofija inkriminacija u kp
        • zakonodavac se često ne pridržava načela da je krivičnopravna represija krajnje sredstvo – ultima ratio

Krivično pravo i ustavno pravo

Krivično pravo mora da polazi od opštih načela pravne države.

Ustav ima zadatak da zaštiti ljudska prava i od krivičnog prava.

  • načela koja su podignuta na rang ustavnih načela kao što je načelo zakonitosti

Ustavno pravo reguliše i pitanja krivičnopravne materije

  • nalaže krivičnopravnu zaštitu nekih vrednosti eksplicitno ili tako što jamči određena prava i slobode građana 
  • izjašnjava se po pogledu nekih sankcija ili tako što ih dozvoljava ili tako što ih zabranjuje (smrtna kazna u našem ustavu)

Krivično pravo pruža krivičnopravnu zaštitu i samom ustavnom uređenju koje je ustavom utvrđeno.

Krivično pravo i druge grane prava

Krivično pravo pruža zaštitu vrlo heterogenim dobrima i povezano je skoro sa svim granama prava.

Krivično pravo je poslednja linija u odbrani društva – supsidijarni i akcesorni karakter krivičnog prava.

Supsidijarni karakter krivičnog prava podrazumeva da krivičnopravna intervencija dolazi u obzir samo kada se drugim granama prava ne može obezbediti dovoljno efikasna zaštita.

Akcesornost krivičnog prava znači da ono ne stvara pravna dobra koja štiti već ih nalazi u oblasti drugih grana prava i to u formi u kojoj već postoje u tim granama prava.

  • krivično pravo se služi terminologijom drugih grana prava u određenoj meri
    • imovina, tuđa pokretna stvar, radni odnos, brak, srodstvo itd
    • imaju isto značenje kao i u granama prava iz kojih potiču
    • izvesne modifikacije ovih pojmova
      • zato se samo uslovno govori o akcesornosti u smislu terminologije

Svođenje krivičnog prava na dopunski, pojačani vid je pojednostavljenje njegovog odnosa sa drugim granama prava.

  • neka dobra se primarno štite krivičnim pravom
  • autonomno je
  • po mnogo čemu se razlikuje od ostalih grana prava

Sličnosti sa određenim granama prava:

  • s građanskim npr – građanskopravna deliktna odgovornost slična kao krivičnopravna odgovornost
    • razlika: u gp može postojati odgovornost i bez krivice

Pojam krivičnog zakona i krivičnog zakonodavstva

Krivični zakon je zakonska norma kojom se reguliše neko pitanje iz oblasti krivičnog prava, bilo njegovog opšteg, bilo posebnog dela.

  • jedna zakonska norma ili
  • sistemski zakon koji reguliše deo materije krivičnog prava.

Krivični zakonik odnosno kodifikacija ili kodeks krivičnog prava je obuhvaćena celokupna materija krivičnog prava.

  • u Srbiji je donet septembra 2005. godine
  • opšti deo (1-112§)
    • pravila i instituti koji su zajednički za sva pojedina krivična dela
    • primenjuje se u odnosu na sva krivična dela, bilo da su ona propisana u KZ ili u sporednom krivičnom zakonodavstvu (§13KZ)
  • posebni deo (113-432§)
    • katalog krivičnih dela, podeljen prema objektu krivičnopravne zaštite

Krivično zakonodavstvo se može odrediti kao skup ili sistem krivičnih zakona koji važe u jednoj zemlji, pod čime se podrazumevaju svi zakoni koji regulišu krivičnopravnu materiju.

  • osim krivičnog zakonika obuhvata i sporedno ili posebno krivično zakonodavstvo
  • u Srbiji ga čine:
    • Krivični zakonik i Zakon o maloletnim učiniocima krivičnih dela i krivičnopravnoj zaštiti maloletnih lica i
    • sporedno krivično zakonodavstvo odnosno kp odredbe koje sadrže pojedini zakoni.
  • opšti i posebni deo 
    • opšti u KZ i ZOMUKD (deo koji se odnosi na maloletne počinioce)
    • posebni deo obuhvata sva kd propisana u KZ i sporednim zakonodavstvima
  • materijalno i procesno krivično zakonodavstvo
  • materijalno:
    • osnovno – Krivični zakonik RS i ZOMUKD
    • sporedno – zakoni koji regulišu različite oblasti
      • uslovno shvatiti jer je reč o određenom broju kd koja su uglavnom rasuta bez sistema i usklađenosti
      • heterogenost – pojedina krivična dela ali ne i opšte odredbe
        • brojni zakoni koji su nedovoljno usklađeni
        • neke odredbe nisu usklađene sa odredbama Opšteg dela KZ
      • zakonodavna tehnika je različita od KZ
        • propisuju se određene imperativne i prohibitivne odredbe
        • na kraju se kd formulišu blanketnim karakterom 
        • „Ko protivno odredbama ovog zakona… kazniće se…“

 

Izbegavanje vojne obaveze

Zaštitni objekt: Vojska Srbije, ispunjenje vojne obaveze

Izvršilac: svedok, veštak, prevodilac ili tumač; stranka

Radnja izvršenja: neodazivanje pozivu, izbegavanje prijema poziva

Posledica: delatnosna osim najtežeg oblika – nastupanje teške posledice

Kazna: (1-4)

  • osnovni oblik
    • čini onaj ko se bez opravdanog razloga ne odazove pozivu za izvršenje regrutne obaveze, obaveze služenja vojnog roka ili obaveze lica u rezervnom sastavu ili izbegava prijem poziva za izvršenje te obaveze
    • radnja izvršenja je alternativno propisana
      • neodazivanje pozivu
        • radnja nečinjenja
        • dovršeno samim nečinjenjem jer je trenutno kd
          • propuštanjem da se bez opravdanog razloga postupi u skladu sa obavezom navedenom u pozivu
        • mora biti neopravdano
          • da li je bilo neopravdano zavisi od konkretnog slučaja
      • izbegavanje prijema poziva
        • može se ostvariti činjenjem i nečinjenjem – odbijanjem prijema poziva
    • dovršeno je okončanjem radnje izvršenja
    • potrebno je da se učinilac ne odaziva tačno određenom pozivu
      • da izbegava prijem tačno određenog poziva
        • poziv za izvršenje regrutne obaveze
        • poziv za izvršenje obaveze služenja vojnog roka
        • poziv za izvršenje obaveze lica u rezervnom sastavu
      • poziv može biti pojedinačni ili opšti, u pisanoj ili usmenoj formi
    • izvršilac može biti vojni obveznik
      • lice koje u skladu sa odgovarajućim propisima ima obavezu da se odazove pozivu, odnosno da primi poziv
    • relevantan oblik krivice je umišljaj
    • novčana kazna ili zatvor do godinu dana
  • prvi teži oblik
    • čini onaj ko se krije da bi izbegao vojnu obavezu
    • pretpostavlja da je učinilac pozvan pojedinačnim ili opštim pozivom, da se nije odazvao i da se krije kako bi izbegao vojnu obavezu
      • Skrivanje može biti ostvareno na različite načine
    • kd je dovršeno preduzimanjem bilo koje delatnosti koja ima karakter skrivanja i koja je preduzeta u nameri izbegavanja regrutne obaveze
    • izvršilac je vojni obveznik kome je upućen odgovarajući poziv
    • relevantan oblik krivice je umišljaj
      • treba da obuhvati svest učinioca da mu je upućen odgovarajući poziv
      • potrebna je namera izbegavanja vojne obaveze
    • tri meseca do tri godine
  • drugi teži oblik
    • čini ko napusti zemlju ili ostane u inostranstvu da bi izbegao vršenje vojne obaveze iz stava 1
    • radnja izvršenja na dva načina
      • napuštanjem zemlje
      • ostajanjem u inostranstvu
    • trajno kd čija radnja zavisi od dužine trajanja stvorenog protivpravnog stanja i koje je dovršeno danom prestanka protivpravnog stanja, danom prestanka zakonske obaveze
    • izvršilac je vojni obveznik
    • zahteva se direktni umišljaj
      • namera izbegavanja izvršenja vojne obaveze
    • 1-8 godina
  • najteži oblik
    • kada neko poziva ili podstiče više lica na izvršenje krivičnog dela iz stava 1 do 3
    • radnja izvršenja je pozivanje ili podsticanje
      • podstrekavanje kao oblik saučesništva koje je predviđeno kao posebno kd da bi se omogućilo strože kažnjavanje podstrekača i kažnjavanje za neuspelo podstrekavanje 
      • mora se odnositi na najmanje dva lica kojima je upućen poziv za izvršenje vojne obaveze
    • dovršeno je okončanjem radnje izvršenja
    • izvršilac može biti svako lice
    • neophodan je direktan umišljaj 
    • ako se podstiče na osnovni oblik kd – zatvor do 3 godine
    • ako se poziva na teže oblike 2-12 godina
  • fakultativni osnov za oslobođenje od kazne
    • ako se učinilac iz stava 1-3 dobrovoljno prijavi nadležnom državnom organu
    • institut stvarnog kajanja

 

Terorizam

Označavanje dela kao terorizma ima značajne posledice na planu domaćeg krivičnog prava i na međunarodnopravnom planu, pravi se razlika u odnosu na druga kd

  • propisane kazne su znatno strožije
  • koriste se specijalne istražne tehnike i odstupa se od uobičajenih procesnopravnih garantija
  • intenzivnija je međunarodnopravna pomoć u krivičnim stvarima
  • široko postavljanje kriminalne zone- obuhvata i pripremne radnje ili se inkriminišu i spec. ponašanja

ZID KZ iz 2012 je obrisao kd terorizma učinjeno protiv Srbije, ranije delo međunarodnog terorizma iz člana 391 je promenjeno u terorizam nebitno da li je učinjeno prema Srbiji, stranoj državi ili međunarodnoj organizaciji.

Ovo kd je usklađeno sa nizom konvencija kojima je cilj sprečavanje akata terorizma kao što su 

  • javno podsticanje na vršenje terorističkih dela
  • vrbovanje i obučavanje za vršenje terorističkih dela
  • upotreba smrtonosne naprave
  • uništenje i oštećenje nuklearnog objekta
  • terorističko udruživanje

Osnovni oblik

  • radnja propisana kazuistički
  • sedam tačaka koje inače predstavljaju radnju izvršenja i nekih drugih kd
    • napad na život, telo i slobodu drugog lica
    • otmica ili uzimanje talaca
    • uništenje državnog ili javnog objekta, saobraćajnog sistema, infrastrukture uključujući i informacione sisteme, nepokretnu platformu u epikontinentalnom pojasu, opšte dobro ili privatnu imovinu na način koji može da ugrozi živote ljudi ili prouzrukuje znatnu štetu za privredu
    • otmica vazuhoplova, broda ili drugih sredstava javnog prevoza ili prevoza robe
    • proizvodnja, posedovanje, nabavljanje, prevoz, snabdevanje ili upotreba nuklearnog, biološkog, hemijskog ili drugog oružja, eksploziva, nuklearnog ili radioaktivnog materijala ili uređaja uključujući istraživanje i razvoj nuklearnog, biološkog ili hemijskog oružja
    • ispuštanje opasnih materija ili prouzrokovanje požara eksplozije ili poplave ili preduzimanje druge opšteopasno radnje koje mogu da ugroze život ljudi
    • ometanje ili obustavljanje snabdevanja vodom, električnom energijom ili drugim osnovnim prirodnim resursom koje može da ugrozi život ljudi
  • potreban je umišljaj ali i određena namera
    • Namera mora biti ostvarenje jednog od tri cilja
      • da se ozbiljno zastraše građani
      • da se prinudi Srbija, strana država ili međunarodna organizacija da nešto učini ili ne učini
      • da se ozbiljno ugroze ili povrede osnovne ustavne, političke, ekonomske ili društvene strukture Srbije strane države ili međunarodne organizacije
    • moguće ga je izvršiti samo sa direktnim umišljajem
  • kazna zatvora od 5 do 15 godina

Lakši oblik

  • kada se preti preduzimanjem neke od radnji izvršenja uz postojanje navedene namere
  • 6 meseci do 5 godina

Teži oblik

  • ako je pri izvršenju kd nastupila smrt jednog ili više lica ili su prouzrokovana velika razaranja
  • najmanje 10 godina

Najteži oblik

  • ako je učinilac sa umišljajem lišio života jedno ili više lica
  • najmanje 12 godina ili zatvor od 30-40

Kažnjive su i pripremne radnje za vršenje terorizma

  • ko nabavlja ili osposobljava sredstva za izvršenje osnovnog oblika ili otklanja prepreke za njegovo izvršenje ili sa drugim dogovara, planira ili organizuje izvršenje ili preduzme drugu radnju kojom se stvaraju uslovi za njegovo neposredno izvršenje kazniće se zatvorom od jedne do pet godina
  • ako se radi preduzimanja navedenih pripremnih radnji upućuju ili prebacuju na teritoriju srbije lica ili oružje, eksploziv, otrovi, oprema municija ili drugi materijal
    • dve do 10 godina

 

Trgovina ljudima

  • osnovni oblik
    • ako neko
      • silom ili pretnjom, dovođenjem u zabludu ili održavanjem u zabludi, zloupotrebom ovlašćenja, poverenja, odnosa zavisnosti, teških prilika drugog, zadržavanjem ličnih isprava ili davanjem ili primanjem novca ili druge koristi
      • vrbuje, prevozi, prebacuje, predaje, prodaje, kupuje, posreduje u prodaji, skriva ili drži drugo lice
      • u cilju eksploatacije njegovog rada, prinudnog rada, vršenja kr.dela, prostitucije ili druge vrste seksualne eksploatacije, prosjačenja, upotrebe u pornografske svrhe, uspostavljanja ropskog ili njemu sličnog odnosa, radi oduzimanja organa ili dela tela ili radi korišćenja u oružanim sukobima
    • radnja izvršenja je propisana alternativno i sastoji se u:
      • vrbovanju
        • Vrbovanje predstavlja podstrekavanje koje može biti ostvareno bilo kojom radnjom podobnom da se kod pasivnog subjekta stvori ili učvrsti odgovarajuča odluka
      • prevozu
        • Prevoz podrazumeva transport pasivnog subjekta sa jednog na drugo prostorno udaljeno mesto pomoću određenog prevoznog sredstva.
      • prebacivanju
        • Prebacivanje je omogućavanje ilegalnog ulaska u neku zemlju ili izlaska iz neke zemlje, odnosno omogućavanje nedozvoljenog prelaska državne granice, u smislu da se preko granice prevodi lice koje ne ispunjava uslove za zakonit prelazak granice.
      • predaji
        • Predaja je preduzimanje određenih radnji kojima se pasivni subjekt, posredno ili neposredno, stavlja na raspolaganje drugom licu, što znači da ono na taj način uspostavlja faktičku kontrolu nad pasivnim subjektom.
      • prodaji
        • Prodaja je otuđenje pasivnog subjekta uz novčanu ili neku drugu naknadu
      • kupovini
        • Kupovina je sticanje prava svojine nad pasivnim subjektom uz određenu naknadu
      • posredovanju u prodaji
        • Posredovanje je dovođenje u vezu lica koje učestvuju u prodaji pasivnog subjekta
      • sakrivanju
        • Sakrivanje je smeštanje pasivnog subjekta na određeno mesto koje je nepoznato širem krugu lica ili je širem krugu lica nepoznato da se na tom mestu nalazi pasivni subjekt u cilju da im on bude nedostupan.
      • držanju drugog lica
        • Držanje drugog lica je protivpravno lišenje slobode, oduzimanje slobode kretanja pasivnom subjektu i sastoji se u njegovom sprečavanju da napusti mesto na kome se nalazi.
    • radnja izvršenja mora biti preduzeta na odgovarajuči način
      • silom ili pretnjom
        • shvata se u uobičajenom kp smislu
      • dovođenjem ili održavanjem u zabludi
        • Dovođenje u zabludu je stvaranje pogrešne predstave kod pasivnog subjekta o određenim činjenicama u vezi sa preduzimanjem radnje izvršenja
        • Održavanje u zabludi postoji kada se pasivni subjekt već nalazio u zabludi po pitanju tih činjenica a učinilac učvršćuje zabludu
      • zloupotrebom ovlašćenja, poverenja, odnosa zavisnosti, teških prilika drugog
        • postoji kada je učinilac prilikom preduzimanja radnje iskoristio određena ovlašćenja koja ima, odnos poverenja koji prema njemu pasivni subjekt ima, položaj koji učinilac ima u odnosu na pasivnog subjekta koji se nalazi u posebnom odnosu zavisnosti ili teško imovinsko stanje – teške stambene prilike i druge slične prilike
      • zadržavanjem ličnih isprava
        • znači da se lične isprave nalaze u državini učinioca kd, da on njima faktički raspolaže i odbija da ih vrati pasivnom subjektu
      • davanjem ili primanjem novca i druge koristi
        • Davanje novca podrazumeva da učinilac kd daje novac pasivnom subjektu
        • Primanje novca podrazumeva obrnuto
    • potrebno je da je do preduzimanja radnje došlo radi ostvarenja određenog cilja koji se sastoji u
      • eksploataciji rada pasivnog subjekta, prinudnom radu, vršenju kr.dela, prostituciji ili drugoj vrsti seksualne eksploatacije, prosjačenju, upotrebi u pornografske svrhe, uspostavljanju ropskog ili njemu sličnog odnosa, oduzimanju organa ili dela tela ili korišćenju u oružanim sukobima
    • kd postoji kada je delatnost koja je predviđena preduzeta na određeni način, uz postojanje odgovarajuće namere, koja ne mora biti realizovana
    • pasivni subjekt je punoletno lice
    • direktni umišljaj i postojanje namere 
    • tri do 12 godina
  • poseban oblik
    • postoji
      • kada je osnovni oblik ostvaren bez upotrebe sile pretnje ili nekog drugog od načina
      • ako je učinjeno prema maloletnom licu odnosno licu koje nije navršilo 18
        • uzrast mora da bude obuhvaćen umišljajem
    • ista kazna
  • teži oblik
    • ako je učinjeno prema maloletnom licu
    • kvalifikatorna okolnost mora da bude obuhvaćena umišljajem
    • najmanje 5 godina
  • drugi teži oblik
    • ako nastupi teška telesna povreda pet do 15 godina
    • ako nastupi teška povreda maloletnog lica iz stava 3, najmanje 5 godina
      • TTP shvatiti u smislu odredbe tog kd
    • kd kvalifikovano težom posledicom, mora da postoji nehat u odnosu na težu posledicu
  • teži oblik
    • ako nastupi smrt jednog ili više lica
    • najmanje dva lica
    • kvalifikatorna okolnost obuhvaćena nehatom
    • najmanje 10 godina
  • dva teža oblika u stavu šest
    • ako se neko bavi vršenjem kd – delatnost preduzeta najmanje 2 puta
    • ako je izvršeno od strane grupe
    • najmanje 5 godina
  • najteži oblik
    • ako je kd izvršeno od strane org. krim.grupe
    • najmanje 10 godina
  • oblik iz stava 8
    • ako zna ili je mogao znati da je lice žrtva trgovine pa iskoristi njen položaj ili drugome omogući iskorišćavanje njenog položaja radi ekploatacije iz stava 1
    • šest meseci do 5 godina
  • poslednji oblik
    • ako je delo iz stava 8 izvršeno prema licu za koje je učinilac znao ili mogao znati da je maloletno
    • 1-8
  • pristanak lica koje je eksploatisano ne isključuje postojanje kd

Isključena je mogućnost ublažavanja kazne

 

Ratni zločini

Ratni zločini su regulisani kako običajnim međunarodnim pravom tako i međunarodnim ugovorima. Najznačajniji međunarodni ugovori su Ženevska konvencija 1949 i dva dopunska protokola iz 1977.

Tri vrste ratnih zločina

  • razlika u odnosu na pasivnog subjekta
  • u odnosu na sve tri vrste postoji nezastarivost u pogledu njihovog gonjenja i izvršenja kazne

Ratni zločin protiv civilnog stanovništva:

  • može biti izvršen za vreme rata, oružanog sukoba ili okupacije
  • delo je blanketnog karaktera dakle ako se radnjama krše pravila međunarodnog prava
  • radnje su uperene protiv života ili telesnog integriteta, slobode, imovine i drugih osnovnih prava građana
  • radnje izvršenja postoje ukoliko je prema civilnom stanovništvu naređena ili neposredno izvršena neka od sledećih radnji:
    • napad na civilno stanovništvo, naselje, pojedina civilna lica, lica onesposobljena za borbu ili na pripadnike ili objekte humanitarnih organizacija ili mirovnih misija
    • napad bez izbora cilja kojima se pogađa civilno stanovništvo ili civilni objekti koji su pod posebnom zaštitom međ. prava
    • napad na vojne ciljeve za koji se znalo da će prouzrokovati stradanje civilnog stanovništva ili nanošenje štete civilnim objektima koje je u očiglednoj nesrazmeri sa očekivanim vojnim učinkom
    • vršenje prema civilnom stanovništvu telesnih povreda, mučenja, nečovečnih postupanja, bioloških, medicinskih ili drugih naučnih eksperimenata, prisilna sterilizacija, uzimanje tkiva ili organa radi transplantacije ili vršenje drugih radnji kojima se narušava zdravlje ili nanose velike patnje ili raseljavanje ili preseljavanje ili prisilno odnarodnjavanje ili prevođenje u drugu veru
    • prisiljavanje na trudnoću, prostituciju ili silovanja
    • primenjivanje mera zastrašivanja i terora, uzimanje talaca, kolektivno kažnjavanje, protivpravna lišavanja slobode i zatvaranja
    • lišavanje prava na prisilno i nepristrasno suđenje 
    • proglašenje prava i radnji državljana neprijateljske strane zabranjenim, suspendovanim ili nedopuštenim u sudskom postupku
    • prisiljavanje na službu u oružanim snagama neprijateljske sile ili u njenoj obaveštajnoj službi ili administraciji
    • prisiljavanje na službu u oružanm snagama lica mlađeg od 18 godina
    • prisiljavanje na prinudni rad
    • izgladnjivanje stanovništva
    • protivpravno oduzimanje, prisvajanje ili uništavanje imovine u velikim razmerama koje nije opravdano vojnim potrebama,
    • uzimanje protivpravne i nesrazmerno velike kontribucije i rekvizicije
    • smanjenje vrednosti domaćeg novca ili protivpravno izdavanje novca
  • stav 2
    • napad na objekte posebno zaštićene međunarodnim pravom i objekte i postrojenja sa opasnom snagom kao što su brane, nasipi i nuklearne elektrane
    • gađanje civilnih objekata koji su pod posebnom zaštitom međunarodnog prava, nebranjenih mesta i demilitarizovane zone
    • dugotrajno i velikih razmera oštećenje životne sredine koje može da šteti zdravlju ili opstanku stanovništva
  • radnje izvršenja su postavljene alternativno
    • upravljene su protiv života i tela slobode imovine i drugih osnovnih prava građana
    • dve grupe radnji
      • prva grupa su one koje su povezane s nekom vojnom operacijom odnosno čine njen deo
      • druga grupa su one koje i inače predstavljaju radnju nekog kd a dobijaju karakter ratnog zločina zato što se vrše za vreme oružanog sukoba ili okupacije
  • propisan je zatvor od najmanje pet godina
  • može se izvršiti naređivanjem izvršenja zabranjenih radnji ili izvršenjem tih radnji
    • delo je dovršeno već izdavanjem naređenja, ne mora biti i izvršeno
  • Pasivni subjekt je civilno stanovništvo
  • direktan umišljaj a u nekim slučajevima i eventualni umišljaj
    • nije nužno da zna da svojim postupcima krši pravila međ. prava jer je to objektivni uslov inkriminacije
  • stav 3 
    • ako se prema civilnom stanovništvu vrše ubistva ili se to naredi
    • ako se smrt civila može pripisati nehatu učinioca to su stavovi 1 i 2
    • ako je u pitanju direktni umišljaj povodom ubistva radiće se o stavu 3
      • treba koristiti objektivni kriterijum zajedno sa subjektivnim – a to su okolnosti konkretnog slučaja, da li ubistvo civila ili neki drugi oblik za eventualni umišljaj
    • kazna zatvora od najmanje 10 godina ili zatvor od 30-40
  • stav 4
    • preseljavanje od strane okupatora delova svog civilnog stanovništva na okupiranu teritoriju
    • zatvor od najmanje 5 godina
  • stav 5
    • pretnja izvršenjem dela iz stava 1 2 i 3
    • šest meseci do 5 godina

Ratni zločini protiv ranjenika i bolesnika

  • razlika je u pogledu pasivnog subjekta
    • to su ovde ranjenici, bolesnici, brodolomnici, sanitetsko ili versko osoblje
  • radnja izvršenja pored oblika prema civilnom stanovništvu su i
    • protivzakonito i samovoljno uništavanje ili prisvajanje u velikim razmerama sanitetskog materijala, sredstava sanitetskog transporta i zaliha sanitetskih ustanova ili jedinica pod uslovom da to nije opravdano vojnim potrebama
    • potrebno je da su ove radnje u suprotnosti sa pravilima međunarodnog prava
    • vrši je i  ko naredi da se izvrši neka od navedenih radnji i lice koje neposredno izvrši tu radnnju
    • može biti izvršeno za vreme rata ili drugog oružanog sukoba
  • neophodan je umišljaj
    • nije nužno da zna da se radi o postupcima kojima krši pravila međunaroddnog prava jer se radi o objektivnom uslovu inkriminacije
  • zatvor najmanje 5 godina
  • teži oblik
    • ubijanje ranjenika i bolesnika ili izdavanje naredbe da se to učini
    • zatvor od najmanje 10 godina ili 30-40

Ratni zločini protiv ratnih zarobljenika

  • razlikuje se po pasivnom subjektu
    • ratni zarobljenik podrazumeva oružane snage jedne strane u sukobu i niz drugih kategorija lica kao što su pripadnici milicija i dobrovoljačkih jedinica uključujući i pripadnike pokreta otpora, i stanovništvo neokupirane teritorije pod određenim uslovima
    • svaki borac koji se nađe u vlasti protivničke strane
    • može se izvršiti i posle prestanka rata i oružanih sukoba jer ratni zarobljenici uživaju status zaštićenih lica do momenta repatrijacije
  • alternativno propisane radnje izvršenja svrstane u tri grupe
    • radnje koje predstavljaju težak napad na život i telo odnosno telesni integritet ratnih zarobljenika
    • prisiljavanje na vršenje službe u oružanim snagama neprijatelja
    • lišavanje prava na pravilno i nepristrasno suđenje
  • izvršilac može biti i naredbodavac i lice koje neposredno izvrši neku od navedenih radnji
  • delo postoji ako je neka od navedenih radnji izvršena kršenjem pravila međ. prava
  • može se vršiti samo sa umišljajem 
    • ne mora da obuhvati svest da se krše pravila međ. prava
  • zatvor od najmanje 5 godina
  • teži oblik
    • ako se naredi da se prema ratnim zarobljenicima vrše ubistva ili kada se takvo delo izvrši
    • zatvor od najmanje 10 godina ili zatvor od 30-40

 

Genocid

Zaštitni objekt: čovečnost i druga dobra zaštićena međunarodnim pravom

Radnja izvršenja: vršenje ubistava članova grupe, teških telesnih povreda ili teškom narušavanju fizičkog ili duševnog zdravlja članova grupe, stavljanju grupe u životne uslove koji dovode do njenog potpunog ili delimičnog istrebljenja, primeni mera kojima se sprečava rađanje između pripadnika grupe, prinudnom preseljenju dece u drugu grupu

Kazna: najmanje pet godina ili zatvor od 30-40

Krivično delo genocida je ustanovljeno Konvencijom o sprečavanju i kažnjavanju zločina genocida iz 1948 god. U naše krivično zakonodavstvo krivično delo genocida je uneto u Krivični zakonik 1951.

Krivicno delo genocida sastoji se u preduzimanju odredjenih radnji u cilju potpunog ili delimičnog uništenja neke nacionalne, etničke, rasne ili verske grupe.

Radnja izvršenja kd genocida može se sastojati u :

  • vršenju ubistava članova grupe
  • vršenju teških telesnih povreda ili teškom narušavanju fizičkog ili duševnog zdravlja članova grupe
  • stavljanju grupe u životne uslove koji dovode do njenog potpunog ili delimičnog istrebljenja
  • primeni mera kojima se sprečava rađanje između pripadnika grupe
  • prinudnom preseljenju dece u drugu grupu

Radnju izvršenja preduzima ono lice koje naredi ili koje izvrši neku od tih radnji.

Prema konvenciji genocid se ne može izvršiti prinudnim raseljavanjem pripadnika grupe.

  • rešenje u našem ranijem zakonodavstvu otišlo je i dalje od Konvencije
  • ako je preduzeto prinudno raseljavanje ili drugi oblik radnje izvršenja u cilju etničkog čišćenja, a uz postojanje genocidne namere prema rešenju našeg ranijeg zakonodavstva bila su ispunjena obeležja kd genocida
    • postoji suštinska razlika izmedju genocida i etničkog čišćenja
      • kod genocida mora postojati namera da se stanovnistvo u potpunosti ili delimicno unisti
      • kod etničkog čišćenja namera se odnosi samo na to da se stanovništvo prinudno premesti sa jedne teritorije na drugu i time promeni etnička slika te teritorije
  • KZ sada prinudno preseljavanje predvidja kao jednu od radnji izvršenja zločina protiv čovečnosti

Krivično deo genocida postoji kada je učinilac preuduzeo samo jednu od radnji u odnosu na jedno lice ukoliko je to učinio u nameri potpunog ili delimičnog uništenja neke grupe.

Postojanje dovršenog kd ne zavisi od toga da li je učinilac ostvario svoju nameru.

Izvršenje genocida se može sastojati u naređivanju izvršenja ili u neposrednom izvršenju zabranjenih radnji, što znači da se i naredbodavac smatra neposrednim izvršiocem krivičnog dela.

  • proširivanje komandne odgovornosti i na genocid neprihvatljivo je zbog prirode ovog kd kod kog je subjektivni element posebno izražen
  • obavezno je postojanje genocidne namere a to je nespojivo sa mogućnošću da pretpostavljeni kod komandne odgovornosti odgovara za genocid onda kada kod njega postoji nesvesni nehat
  • naš zakonodavac je odlučio da institut komandne odgovornosti implementira u naše zakonodavstvo kao posebno kd nečinjenja koje ima svoj umišljajni i nehatni oblik

Za genocid je neophodno je da postoji genocidna namera, za krivicu je potreban direktan umišljaj.

  • Namera podrazumeva postojanje voljnog elementa visokog intenziteta, pa je ona nespojiva sa pristajanjem odn eventualnim umišljajem.

Centralni deo ovog kd je namera učinioca da potpuno ili delimično uništi neku nacionalnu, etničku, rasnu ili versku grupu kao takvu.

Sprono je koliko deo grupe namera mora da obuhvati da bi se govorilo o nameri delimičnog uništenja neke nacionalne, etničke, rasne ili verske grupe.

  • mora se raditi o značajnom delu grupe, što zavisi od konkretnog slučaja

Genocidna namera je jedna od osnovnih razlika u odnosu na krivična dela ratnih zločina i zločina protiv čovečnosti.

  • genocid se može izvršiti i za vreme oružanog sukoba i za vreme mira, pa se ako razlikuje od ratnih zločina

Propisana kazna je zatvor od najmanje pet godina ili zatvor od 30-40 godina

Krivično gonjenje za genocide i izvršenje izrečene kazne ne zastareva.

Genocid se ne smatra političkim krivičnim delom.

Davanje mita

Zaštitni objekt: službena dužnost, služba

Izvršilac: bilo koje lice

Radnja izvršenja: (1-2)

Kazna: (1-2)

KD davanje mita se naziva aktivnim podmićivanjem koje se dalje deli na pravo I nepravo aktivno podmićivanje.

  • pravo aktivno podmićivanje
    • radnja izvršenja sastoji se u činjenju ili obećanju poklona ili kakve druge koristi službenom ili drugom licu da službeno lice ili odgovorno lice izvrši službenu radnju koju ne bi smelo izvršiti ili da ne izvrši službenu radnju koju bi moralo izvršiti
      • neophodno je da se radi o službenoj radnji u okviru službenog ovlašćenja ili u vezi s tim ovlašćenjem
      • Činjenje poklona je davanje poklona službenom ili drugom licu da se službena radnja izvrši ili ne izvrši.
      • Nuđenje poklona po pravilu prethodi davanju poklona s tim što ove radnje ne mora doći do davanja poklona
      • Obećanje poklona je stavljanje u izgled službenom i drugom licu da će mu biti dat poklon ili kakva druga korist ako službeno lice tu radnju izvrši ili ne izvrši odnosno saopštavanje te svoje namere u bilo kojoj formi
      • Davanje i obećanje poklona može se vršiti posredno preko drugog lica
    • sastoji se i u posredovanju pri podmićivanju službenog lica
      • Posredovanje obuhvata sve radnje kojima se dovode u vezu lice koje daje mito i službeno liec koje prima mito
        • po svojoj prirodi radnje saučesništva ali ih zakon proglašava radnjama izvršenja
    • pokušaj nije moguć
      • samo nuđenje ili obećanje predstavlja dovršeno kd
      • ako se preduzmu neke druge radnje, radilo bi se o nekažnjivim pripremnim radnjama
    • za dovršeno delo nije od značaja da li službeno lice kome se daje, nudi ili obećava mito to prihvata
    • izvršilac može biti bilo koje lice
    • zatvor od šest meseci do 5 godina
  • nepravo aktivno podmićivanje
    • razlikuje se samo u pogledu vrste radnji zbog koje se mito daje službenom ili drugom licu
    • radnja se sastoji u činjenju ili obećanju poklona ili kakve druge koristi službenom ili drugom licu da službeno lice ili odgovorno lice izvrši službenu radnju koju bi i inače moralo izvršiti ili da ne izvrši službenu radnju koju i inače ne bi smelo izvršiti
    • ako se radi o poklonu male vrednosti dolazi u obzir insitut dela malog značaja
    • kd davanja mita se može izvršiti samo sa umišljajem
    • kazna zatvora do 3 godine
  • aktivno podmićivanje postoji i kada je mito dato, obećano ili ponuđeno stranom službenom licu
  • fakultativni osnov za oslobođenje od kazne
    • pod uslovom da je izvršilac delo prijavio pre nego što je saznao da je delo otkriveno
  • kd davanja mita postoji i onda kada je mito dato, ponuđeno ili obećano odgovornom licu u ustanovi ili drugom subjektu koji ne obavlja privrednu delatnost

 

Primanje mita

Zaštitni objekt: službena dužnost, služba

Izvršilac: službeno lice

Radnja izvršenja: (1-4)

Kazna: (1-4)

Krivično delo primanja mita je pasivno podmićivanje, kd davanja mita je aktivno podmićivanje, može biti pravo i nepravo aktivno i pasivno podmićivanje.

  1. pravo pasivno podmićivanje
    • radnja izvršenja sastoji se u zahtevanju ili primanju poklona ili kakve druge koristi ili primanju obećanja poklona ili kakve koristi da se izvrši službena radnja koja se ne bi smela izvršiti ili da se ne izvrši službena radnja koja bi se morala izvršiti
      • neophodno je da je službena radnja koju izvršilac preduzima u okviru svog službenog ovlašćenja
        • potrebno je da je radnja zbog koje se prima mito spada u delokrug njegovog ovlašćenja
      • Zahtevanje poklona ili kakve druge koristi postoji kada izvršilac stavlja do znanja licu od koga traži poklon ili drugu korist da će zbog toga izvršiti radnju koju bi morao izvršiti
      • Primanje poklona ili kakve koristi postoji onda kada se poklon ili kakva korist prima da bi se izvršila službena radnja koja se ne bi smela izvršiti, ili da se ne izvrši službena radnja koja bi se morala izvršiti bez obzira da li je poklon ili korist zahtevana ili ponuđena od nekog lica.
      • Primanje obećanja poklona ili kakve koristi je prihvatanje obećanja poklona ili kakve koristi da bi se izvršila službena radnja koja se ne bi smela izvršiti, ili da se ne izvrši službena radnja koja bi se morala izvršiti
      • Radnje se mogu vršiti i posredno preko drugog lica.
    • dovršeno je samim preduzimanjem jedne od tri alternativno postavljene radnje izvršenja
      • nije potrebno da je izvršeno ono zbog čega se mito zahteva, prima ili prihvata obećanje
      • posledica se sastoji u ugrožavanju službene dužnosti odnosno službe
      • pokušaj kd nije moguć
        • radnje koje bi inače predstavljale pokušaj su inkriminisane
    • objekat radnje je poklon ili kakva druga korist
      • Poklon je pokretna li nepokretna stvar koja se drugom licu daje bez naknade
      • Kakva druga korist je bilo koja imovinska ili neimovinska korist koja se ne može podvesti pod pojam poklona
      • Vrednost poklona nije od značaja
    • kazna od dve do 12 godina
  2. nepravo pasivno podmićivanje
    • lakši oblik podmićivanja od pravog
    • radnja izvršenja
      • neposredno ili posredno zahtevanje ili primanje poklona ili kakve koristi ili primanje obećanja poklona ili kakve koristi da se u okviru svog službenog ovlašćenja izvrši službena radnja koja bi se morala izvršiti ili da se ne izvrši službena radnja koja se ne bi smela izvršiti
    • zatvor od dve do 8 godina
  3. teži oblik
    • kvalifikatorna okolnost je to što se primanje mita vrši u vezi sa otkrivanjem krivičnog dela, pokretanjem ili vođenjem krivičnog postupka, izricanjem ili izvršenjem krivične sankcije
    • izvršilac može biti službeno a ne i odgovorno lice
    • kazna zatvora od 3 – 15 godina
  4. naknadno pasivno podmićivanje
    • radnja izvršenja je zahtevanje ili primanje poklona ili kakve koristi posle izvršenja odnosno neizvršenja službene radnje iz stava 1 i 2
      • Naknadno zahtevanje ili primanje poklona se mora izvršiti u vezi sa izvršenom odnosno neizvršenom službenom radnjom
    • najlakši oblik pasivnog podmićivanja jer se ne javlja kao uzrok izvršenja ili neizvršenja
    • suviše dug razmak čini da se gubi veza između preduzete službene radnje i davanja poklona odnosno koristi
    • ako se radi o poklonima male vrednosti koji su uobičajeni neće postojati radnja kd
    • tri meseca do 3 godine
    • svi oblici se mogu izvršiti samo sa umišljajem
      • ako ne postoji svest o tome da je poklon ili drugu korist primio zbog toga da bi izvršio ono što od njega očekuje davalac mita nema umišljaja a ni kd primanja mita
      • moguće da izvršilac bude u tom pogledu u zabludi i da drži da mu je neko lice dalo poklon iz nekih drugih razloga
  5. strano službeno lice
    • može biti izvršilac
  6. izvršilac može biti i odgovorno lice u ustanovi ili drugom subjektu koji ne obavlja privrednu delatnost osim dela iz stava 3
  7. oduzimanje primljenog poklona ili imovinske koristi
    • kod svih oblika primanja mita obavezno je

 

Pronevera

Zaštitni objekt: službena dužnost, služba

Izvršilac: službeno lice

Radnja izvršenja: prisvajanje novca, hartija od vrednosti ili druge pokretne stvari koje su izvršiocu poverene u službi ili na radu u državnom organu, ustanovi ili drugom subjektu koji ne obavlja privrednu delatnost

Kazna: (1-2)

Pronevera predstavlja poseban oblik utaje koja se vrši u odnosu na stvari koje su izvršiocu poverene po jednom određenom, posebnom osnovu.

  • osnovni oblik
    • radnja izvršenja je prisvajanje novca, hartija od vrednosti ili druge pokretne stvari koje su izvršiocu poverene u službi ili na radu u državnom organu, ustanovi ili drugom subjektu koji ne obavlja privrednu delatnost
      • Prisvajanje se mora vršiti u nameri da se sebi ili drugom pribavi protivpravna imovinska korist
    • objekat radnje je novac i hartije od vrednosti kao i bilo koja druga pokretna stvar
      • pokretna stvar koja je izvršiocu poverena u službi ili uopšte na radu u državnom organu, preduzeću, ustanovi ili drugoj organizaciji
      • Poverena je ona stvar koja se nalazi u pritežanju izvršioca pre svega radi obavljanja službe ili rada ali i one stvari koje su poverene izvršiocu u vezi sa službom ili radom
    • izvršilac može biti službeno ili drugo lice koje obavlja rad ili se nalazi u radnom odnosu po nekom drugom pravnom osnovu u državnom organu, preduzeću, ustanovi ili drugom subjektu privrednog poslovanja
      • dovoljno je da je došlo do faktičkog zasnivanja nekog od tih odnosa i da delo postoji i onda kad nema pismenog ugovora o zasnivanju tog odnosa
      • kd može da izrši i ono lice koje posle prestanka radnog odnosa prisvoji, odnosno odbije da vrati stvari koje su mu bile poverene na radu
    • može se izvršiti samo sa umišljajem 
      • namera da se sebi ili drugom pribavi protivpravna imovinska korist
    • šest meseci do 5 godina
  • teži oblik
    • ako se pribavi imovinska korist u vrednosti koja prelazi 450 hiljada
    • 1-8 
  • najteži oblik
    • milion i petsto hiljada
    • 2-12

 

Zloupotreba službenog položaja

Zaštitni objekt: službena dužnost, služba

Izvršilac: službeno lice

Radnja izvršenja:(1-3)

Posledica: pribavljanje koristi, nanošenje štete, teže povređivanje prava drugog

Kazna: (1-3)

Opšti službeni delikt, opšte krivično delo protiv službene dužnosti – ako su ostvarena obeležja nekog drugog krivičnog dela iz ove glave postojaće samo to drugo krivično delo.

  • osnovni oblik
    • radnja izvršenja je propisana alternativno
      • iskorišćavanje službenog položaja ili ovlašćenja
        • postoji kada se taj položaj ili ovlašćenje koristi ne zbog interesa službe već radi ostvarivanja nekog sopstvenog interesa ili interesa trećeg lica ili na štetu interesa nekog lica
        • ostaje u okvirima svog službenog položaja ili ovlašćenja
        • presudan je motiv za postojanje kod službenih radnji kod kojih službeno lice ima diskreciono pravo odlučivanja
        • zloupotreba u subjektivnom smislu
      • prekoračenje granica službenog položaja ili ovlašćenja
        • zloupotreba službenog položaja u objektivnom smislu
          • irelevantan motiv jer podrazumeva da radnja nije dozvoljena
          • potrebno je da su granice službenog ovlašćenja prekoračene ili da se ne vrši
      • nevršenje službene dužnosti
        • irelevantan motiv jer podrazumeva da radnja nije dozvoljena
        • zloupotreba službenog položaja u objektivnom smislu
    • Posledica se javlja u tri oblika
      • pribavljanje sebi ili drugom fizičkom ili pravnom licu kakve koristi
        • najčešće se sastoji u ovome
        • Pojam koristi treba shvatiti šire od imovinske koristi
          • može biti i nematerijalna korist
        • Bilo kakva korist, bilo imovinska ili neimovinska kojom se stvara povoljniji položaj za određeno lice u bilo kojoj sferi društvenog života
      • nanošenje štete drugome
      • teža povreda prava drugog
    • delo je dovršeno nastupanjem posledice
      • ako je službeni položaj zloupotrebljen u nameri da se postigne korist, nanese šteta drugom ili teže povrede prava drugog, a do toga nije došlo iz bilo kog razloga postojaće pokušaj
    • izvršilac može biti samo službeno lice
      • do 2012 moglo je biti i odgovorno lice u pravnom licu
        • ne može biti izvršilac zloupotrebe službenog položaja
    • potreban je umišljaj učinioca
    • šest meseci do pet godina
  • teži oblik
    • ako je izvršenjem dela iz stava 1 pribavljena imovinska korist u iznosu preko 4500000
    • 1-8 godina
  • najteži oblik
    • ako premašuje milion i po korist koja je pribavljena
    • 2-12 godina
    • po pravilu je merodavna tržišna vrednost pri utvrđivanju visine imovinske koristi

 

Davanje lažnog iskaza

Zaštitni objekt: pravosuđe

Izvršilac: svedok, veštak, prevodilac ili tumač; stranka

Radnja izvršenja: davanje lažnog iskaza

  • Lažni iskaz predstavlja izjavu koja sadrži potvrđivanje neistinitih činjenica ili negiranje istinitih
  • Teorije
    • objektivna teorija – lažni iskaz je onaj iskaz koji po svojoj sadržini ne odgovara stvarnosti – koji je u suprotnosti sa činjeničnim stanjem
    • subjektivna teorija – lažni iskaz postoji onda kada iskaz ne odgovara predstavi onoga koji daje iskaz, kada postoji neslaganje između onoga što iskazuje i onoga što je obuhvaćeno njegovom svešću
  • više odgovara objektivno shvatanje pojma
  • irelevantno je da li je lažan u celini ili samo u nekom svom delu
  • ne može se dati ćutanjem

Posledica: delatnosna osim najtežeg oblika – nastupanje teške posledice

Kazna: (1-4)

KD se smatra dovršenim kada je davanje lažnog iskaza kao procesna radnja završeno.

  • lice koje daje iskaz sve dok davanje iskaza nije dovršeno može menjati iskaz 
  • ako lice u toku davanja iskaza promeni prvobitno lažno tvrđenje i na kraju da istinit iskaz, neće postojati kd
  1. prvi osnovni oblik
    • davanje lažnog iskaza pred sudom ili u prekršajnom, disciplinskom, upravnom ili drugom zakonski propisanom postupku
      • pojam suda treba tumačiti tako da obhvata i arbitražnim sudovima i sudovima časti
      • sudom treba da se smatra onaj sud koji postoji i obrazuje se na osnovu zakona
    • izvršilac može biti svedok, veštak, tumač ili prevodilac
    • zatvor do tri godine
  2. drugi osnovni oblik
    • vrši se davanjem lažnog iskaza u parničnom, vanparničnom, izvršnom ili upravnom postupku
    • izvršilac je stranka koja da lažan iskaz prilikom izvođenja dokaza saslušanjem stranaka
    • potrebno je da je doneta odluka koja je zasnovana na lažnom iskazu
      • kod ostalih oblika se ne zahteva
    • zatvor do tri godine
  3. teži oblik
    • ako je lažni iskaz dat u krivičnom postupku ili pod zakletvom
      • razlikuje se po vrsti postupka u kome se lažni iskaz daje ili po tome što je dat pod zakletvom
    • može biti samo neko od lica koje može biti izvršilac osnovnog dela iz stava 1
      • okrivljeni ne može biti izvršilac
      • ne može biti ni lice koje se ne može saslušati kao svedok
      • ako se radi o licu koje može uskratiti svedočenje, može biti izvršilac ako je od strane suda bilo upozoreno da ne mora da svedoči
    • kazna zatvora od tri meseca do pet godina
    • za postojanje svih oblika neophodan je umišljaj koji obuhvata svest da je iskaz koji se daje lažan
  4. najteži oblik
    • ako usled davanja lažnog iskaza u kp nastupe teške posledice za okrivljenog
    • kd kvalifikovano težom posledicom
      • potreban je nehat u odnosu na težu posledicu a može postojati i umišljaj s obzirom da teža posledica ne predstavlja drugo kd
    • naročito teške posledice podrazumevaju donošenje pravosnažne i izvršne osuđujuće presude za okrivljenog kojom je izrečena kazna zatvora
    • zatvor od 1-8 godina
  5. oslobođenje od kazne
    • pod određenim uslovima se može osloboditi od kazne
    • kumulativno ostvarena dva uslova
      • da je opozvao svoj lažni iskaz
      • da je učinio pre nego što je doneta konačna odluka u postupku u kome je dao lažan iskaz

 

Lažno prijavljivanje

Svrha inkriminacije je dvostruka

  • sprečavanje ometanja rada pravosudnih organa
  • zaštita pojedinaca od lažnog prijavljivanja da su izvršili KD
  1. osnovni oblik
    • radnja izvršenja se sastoji u prijavljivanju određenog lica da je učinilo krivično delo za koje se goni po službenoj dužnosti
      • mora biti lažno kako u objektivnom tako i u subjektivnom smislu
        • nije učinilac lice koje se lažno prijavljuje 
        • a onaj koji prijavljuje zna za to
      • irelevantno je kako je prijava podneta kao i da li je podneta nadležnom tužiocu ili organu unutrašnjih poslova, sudu ili nenadležnom javnom tužiocu
    • podnošenje prijave za drugi kažnjivi delikt ne predstavlja ovo kd
    • dovršeno podnošenjem lažne prijave
    • tri meseca do pet godina
  2. teži oblik
    • prijavljuje se na indirektan način podmetanjem tragova kd ili na drugi način
    • smatra se dovršenim samo ako je došlo do pokretanja krivičnog postupka zbog kd za koje se goni po službenoj dužnosti
      • posledično krivično delo
      • posledica je pokretanje krivičnog postupka
        • mora biti prouzrokovano radnjom izvršioca i protiv lica za koje izvršilac zna da nije učinilac
    • šest meseci do pet godina
  3. prvi privilegovani oblik
    • postoji kada učinilac sam sebe prijavi a zna da nije izvršilac kd
      • lažno samoprijavljivanje
    • ne može učiniti lice koje da lažno priznanje u svojstvu okrivljenog
    • propisana je novčana kazna ili zatvor do godinu dana
  4. drugi privilegovani oblik
    • lažno prijavljivanje samog dela
      • učinilac prijavi da je učinjeno delo a zna da to delo nije učinjeno
    • nije od značaja da li izvršilac u prijavi daje pravnu kvalifikaciju
      • dovoljno je da da činjenični opis za delo koje se goni po službenoj dužnosti
    • ako izvršilac koji lažno prijavljuje kd da neke neodređene podatke o navodnom izvršiocu
    • novčana kazna ili zatvor do jedne godine

Potreban je direktni umišljaj

  • svest odnosno znanje da delo nije učinilo lice koje se lažno prijavljuje odnosno znanje da neko delo nije izvršeno
  • krivično delo ne postoji kada podnosilac prijave sumnja da je učinjeno kd čak iako njegova sumnja nema realnog osnova